Histaminska intolerancija: Kako gljive i suplementi pomažu u uspostavljanju ravnoteže? - Medicinske gljive

Kako medicinske (ljekovite gljive) pomažu kod histaminske intolerancije

Histaminska intolerancija (HIT) sve se češće prepoznaje kao zdravstveni izazov koji je znatno kompleksniji nego što se na prvi pogled čini. Za njeno bolje razumijevanje, prije svega je važno sagledati uzroke i pozadinske mehanizme njenog nastanka, posebno imajući u vidu da se oni često prepliću s drugim zdravstvenim stanjima, međusobno se nadopunjuju i dodatno pojačavaju simptome.

Iako histaminska intolerancija može imati različite uzroke, značajan dio ključnih mehanizama povezan je s funkcionalnim stanjem probavnog sistema. Oni obuhvataju sve – od lučenja i kapaciteta želučane kiseline, preko funkcije jetre i žuči, do integriteta crijevne sluznice i ravnoteže crijevnog mikrobioma. Na izraženost simptoma dodatno mogu uticati nervni i hormonalni sistem, koji učestvuju u regulaciji brojnih fizioloških procesa.

Budući da su mehanizmi nastanka histaminske intolerancije, kao i njihove međusobne povezanosti, veoma složeni, ovaj članak će se prvenstveno usmjeriti na najvažnije potencijalne uzročnike, njihovu međusobnu povezanost te mogućnosti podrške organizmu u cilju uspostavljanja normalnog metabolizma histamina.

Najčešći simptomi histaminske intolerancije

Simptomi histaminske intolerancije (HIT) mogu biti veoma raznovrsni jer histamin djeluje na više organskih sistema. Zbog toga se histaminska intolerancija često manifestuje kao kombinacija probavnih, kožnih, respiratornih, kardiovaskularnih i neuroloških tegoba. Često mogu nalikovati drugim oboljenjima kao npr. alergijskim reakcijama, probavnim smetnjama ili čak hroničnom umoru, što dodatno otežava prepoznavanje njenog stvarnog uzroka.

1. Probavni sistem

Nadutost i gasovi
Bolovi i grčevi u stomaku
Proljev ili mekša stolica
Mučnina i povraćanje
Osjećaj pritiska u stomaku

2. Koža

Crvenilo lica i vrata (flushing)
Svrab kože
Koprivnjača (urtikarija)
Osip i crvene mrlje
Oticanje kože i sluzokože

3. Respiratorni sistem

Začepljen nos
Curenje nosa
Kihanje
Svrab nosa i grla
Osjećaj otežanog disanja ili stezanja u grudima

4. Kardiovaskularni sistem

Ubrzan rad srca (tahikardija)
Lupanje srca
Pad krvnog pritiska
Vrtoglavica
Osjećaj slabosti i malaksalosti

5. Nervni sistem

Glavobolje i migrene
Poteškoće s koncentracijom (brain fog)
Umor i iscrpljenost
Nemir i nervoza
Poremećaji sna

6. Hormonalni i drugi simptomi

Pojačani menstrualni bolovi
Pogoršanje simptoma tokom menstruacije
Promjene intenziteta simptoma tokom ciklusa

Kada se simptomi najčešće pojavljuju?

Simptomi se mogu javiti:

Od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon obroka.
Nakon konzumiranja hrane bogate histaminom.
Nakon alkohola, naročito vina i piva.
Nakon fizičkog napora ili stresa.
U periodima hormonalnih promjena.
Kada se istovremeno kombinuje više faktora koji doprinose povišenom histaminu.

Što je zapravo histaminska intolerancija i koji enzimi je regulišu?

Za razliku od klasične alergije na hranu, histaminska intolerancija nije imunološki odgovor na specifičan alergen, već neravnoteža između nakupljenog histamina i sposobnosti tijela da ga razgradi [1]. Histamin je biogeni amin koji ima ključnu ulogu u imunološkom sistemu, probavi i prenosu nervnih impulsa.

Problem nastaje kada se u tijelu nakupi previše histamina, a glavni enzim zadužen za njegovu razgradnju u crijevima – diamin oksidaza (DAO) – ne radi dovoljno učinkovito [2].

Dok se u kontekstu histaminske intolerancije najčešće spominje diamin oksidaza (DAO), ljudski organizam posjeduje još jedan iznimno važan enzim zadužen za inaktivaciju histamina – histamin-N-metiltransferazu (HNMT) [1]. Razumijevanje uloge oba enzima ključno je za potpuno shvaćanje zašto simptomi mogu varirati od probavnih smetnji do neuroloških i sistemskih tegoba.

Kako djeluje HNMT?

Budući da je HNMT citosolni (unutarćelijski) enzim, on može razgraditi histamin tek nakon što histamin uđe unutar same ćelije. Najveća aktivnost HNMT-a prisutna je u središnjem nervnom sistemu (mozgu), jetri, bubrezima, bronhima i sluznici želuca [3, 4]. Zbog svoje ključne uloge u mozgu – gdje DAO praktički ne postoji – HNMT je glavni regulator neurološkog histamina, utječući na ciklus budnosti i spavanja, raspoloženje, kognitivne funkcije i pojavu migrena.

Zašto je ravnoteža oba enzima presudna?

Preopterećenje sistema (“efekt prelijevanja”): Kada je enzim DAO u crijevima oslabljen ili blokiran, velika količina histamina iz hrane prolazi kroz crijevnu stijenku u krvotok. Tada HNMT u jetri i drugim tkivima preuzima ulogu sigurnosne mreže i pokušava razgraditi taj višak [1]. Ako je i HNMT usporen, dolazi do teških sistemskih i neuroloških reakcija.
Genetski polimorfizmi i usporena metilacija: Smanjena aktivnost HNMT-a može biti posljedica genetskih varijacija (HNMT C314T polimorfizam) koje smanjuju stabilnost samog enzima [5], ali i manjka donora metilnih skupina (SAMe) uslijed poremećaja u ciklusu metilacije (npr. kod MTHFR mutacija ili deficita vitamina B12 i folata).
Praktična razlika u terapiji: Dok se manjak DAO enzima može izravno nadoknaditi uzimanjem izoliranog DAO enzima u kapsulama prije obroka, HNMT se ne može uzimati oralno kao enzim jer djeluje isključivo unutar ćelija. Njegov se rad podržava indirektno – optimizacijom ciklusa metilacije (aktivni oblici vitamina B12, folata i B6, magnezij, te po potrebi SAMe) i stabilizacijom mastocita (npr. pomoću Reishi gljive, kvercetina i luteolina) kako bi se smanjilo endogeno oslobađanje histamina [6].

Glavni uzroci histaminske intolerancije

Histaminska intolerancija rijetko je primarna bolest; u većini slučajeva riječ je o simptomu dubljeg disbalansa u organizmu [7]. Glavni uzroci dijele se u nekoliko skupina:

Smanjena aktivnost ili nedostatak DAO enzima: Najčešći izravni uzrok. Može biti genetski uvjetovan (polimorfizmi AOC1 gena), ali je puno češće stečen uslijed oštećenja crijevne sluznice (npr. kod celijakije, upalnih bolesti crijeva ili povećane crijevne propusnosti – leaky gut), budući da se DAO proizvodi upravo u enterocitima tankog crijeva [8].
Nizak nivo želučane kiseline (hipoklorhidrija) i nastanak alergija: Želučana kiselina ključna je za aktivaciju enzima pepsina koji razgrađuje proteine te za sterilizaciju hrane. Kada je njezina razina preniska (npr. zbog dugotrajnog uzimanja inhibitora protonske pumpe – PPI), događaju se dva procesa:

1. Masovna proizvodnja histamina u crijevima: Neprobavljeni proteini postaju supstrat za crijevne bakterije koje pomoću enzima histidin dekarboksilaze pretvaraju aminokiselinu histidin u histamin. Manjak kiseline također pogoduje razvoju SIBO-a i smanjuje apsorpciju mikronutrijenata poput cinka i bakra [9].

2. Nastanak novih alergija na hranu: Naučne studije pokazuju da supresija želučane kiseline sprječava potpunu razgradnju prehrambenih proteina. Ti netaknuti proteinski lanci prolaze u tanko crijevo i kroz sluznicu dolaze u kontakt s imunološkim sistemom, potičući stvaranje IgE antitijela i razvoj novih pravih alergija na hranu [10]. Svaki sljedeći kontakt s tom namirnicom aktivira mastocite i pokreće naglo oslobađanje histamina.

Alergije na hranu (IgE posredovane reakcije): Kod već postojećih alergija, kontakt s alergenom povezuje IgE antitijela na površini mastocita, što dovodi do njihove degranulacije i masovnog oslobađanja endogenog histamina [11]. Stalna aktivacija mastocita iscrpljuje kapacitet DAO enzima.
Druge intolerancije na hranu (npr. na laktozu, fruktozu ili gluten): Intolerancije na ugljikohidrate (poput malapsorpcije laktoze ili fruktoze) i necelijakijska osjetljivost na gluten ne uključuju IgE antitijela, već nastaju zbog enzimskih deficita ili oštećenja transportnih mehanizama. Neprobavljene tvari uzrokuju osmotski stres, bakterijsku fermentaciju i lokalnu upalu sluznice, što posljedično oštećuje enterocite, snižava aktivnost DAO enzima i izaziva nespecifičnu aktivaciju crijevnih mastocita [12].
Disbioza crijeva i SIBO: Prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu (SIBO) i narušen mikrobiom može povećati razinu histamina. Određeni sojevi bakterija (npr. Morganella morganii, Klebsiella pneumoniae, određeni sojevi Lactobacillus) posjeduju enzim histidin dekarboksilazu i sami sintetiziraju histamin u lumenu crijeva [13].
Lijekovi koji blokiraju DAO: Brojni lijekovi (npr. klavulanska kiselina, doksiciklin, verapamil, metoklopramid, acetilcistein, nesteroidni protuupalni lijekovi) dokazano inhibiraju aktivnost DAO enzima ili potiču oslobađanje histamina [14, 15].
Prehrana bogata histaminom i liberatorima: Konzumacija fermentirane hrane, odležanih sireva, suhomesnatih proizvoda i alkohola (koji izravno blokira DAO i aldehid dehidrogenazu) premašuje prag tolerancije organizma [16]. Napomena o razini dokaza: Iako klinička praksa i nutricionističke smjernice prepoznaju tzv. “liberatore histamina” (poput jagoda, rajčice, čokolade i citrusa) kao namirnice koje potiču endogeno oslobađanje histamina bez da ga same sadrže u velikoj mjeri, tačni biohemijski mehanizmi tog procesa kod ljudi još uvijek nisu u potpunosti eksperimentalno potvrđeni u kliničkim studijama [17].
Hormonalni disbalans i hronični stres: Estrogen potiče mastocite na oslobađanje histamina, dok histamin zauzvrat stimulira jajnike na proizvodnju estrogena, stvarajući začarani krug [18]. Također, psihološki i fizički stres putem kortikotropin-oslobađajućeg hormona (CRH) izravno aktivira crijevne i kožne mastocite [19].
Nedostatak kofaktora: Enzim DAO je ovisan o bakru, vitaminu B6 i vitaminu C; njihov deficit usporava katalitičku razgradnju histamina [1].

Začarani krug: Kako histaminska intolerancija uzrokuje Leaky Gut i šire posljedice na zdravlje

Odnos između histaminske intolerancije i zdravlja crijeva je dvosmjeran. Ne samo da oštećena crijeva dovode do manjka DAO enzima, već i sam višak histamina izravno uzrokuje sindrom propusnih crijeva (leaky gut). Znanstvena istraživanja pokazuju da histamin, djelujući putem H1 i H2 receptora na crijevnom epitelu, narušava strukturu uskih veza (tight junctions, poput proteina okludina i zonulina) između enterocita te potiče lokalnu upalu sluznice [20, 21].

Time se zatvara opasan začarani krug: povišen histamin oštećuje crijevnu sluznicu i povećava njezinu propusnost, a oštećeni enterociti gube sposobnost sinteze DAO enzima. Smanjena količina DAO enzima znači još slabiju razgradnju histamina, što dodatno pogoršava upalu i propusnost crijeva [8].

Međutim, posljedice sindroma propusnih crijeva sežu daleko izvan same histaminske intolerancije. Kada je crijevna barijera narušena, bakterijski endotoksini (poput lipopolisaharida – LPS), neprobavljeni fragmenti hrane i toksini iz lumena crijeva ulaze izravno u krvotok (metabolička endotoksemija), što izaziva hroničnu sistemsku upalu niskog stupnja [22, 23]. U znanstvenoj literaturi povećana crijevna propusnost povezuje se s nizom širih zdravstvenih poremećaja:

Razvoj novih alergija i osjetljivosti na hranu: Imunološki sistem smješten neposredno ispod crijevne sluznice (GALT) dolazi u kontakt s velikim proteinskim molekulama, što potiče stvaranje IgE i IgG antitijela te širenje spektra namirnica na koje organizam reagira [10].
Autoimune bolesti: Prema istraživanjima, povećana propusnost crijeva jedan je od tri ključna preduvjeta (uz genetsku predispoziciju i okidač iz okoliša) za razvoj autoimunih stanja poput Hashimotovog tireoiditisa, celijakije, reumatoidnog artritisa i dijabetesa tipa 1 [24].
Neurološki i psihološki simptomi (os crijevo–mozak): Propusna crijeva često prati i povećana propusnost krvno-moždane barijere. Sistemska upala i endotoksini povezani su s hroničnim umorom, “moždanom maglom” (brain fog), anksioznošću i depresivnim simptomima [25].
Metabolički i kožni poremećaji: Hronična endotoksemija potiče inzulinsku rezistenciju, nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD) te pogoršava hronične upalne bolesti kože poput ekcema, rozaceje i psorijaze [26, 27].

Kako medicinske gljive djeluju na histaminski odgovor?

U potrazi za prirodnim pristupima podršci organizmu, sve više pažnje privlače medicinske gljive – bogati izvori bioaktivnih spojeva s potencijalnim imunomodulatornim djelovanjem, koje imaju dugu tradiciju primjene u tradicionalnoj medicini. U kombinaciji s ciljano odabranim mikronutrijentima, drugim vitalnim tvarima i biljnim pripravcima, one mogu biti dio šireg, individualno prilagođenog pristupa usmjerenog na podršku probavnom sistemu, crijevnoj barijeri i opštoj fiziološkoj ravnoteži organizma.

Medicinske gljive ne djeluju kao sintetski antihistaminici koji blokiraju H1/H2 receptore. Prema pretkliničkim i kliničkim istraživanjima, one ciljaju dublje mehanizme – moduliraju imunološki odgovor (Th1/Th2 ravnotežu), smanjuju upalu i podržavaju integritet crijevne barijere [28].

Gljiva	Ključni aktivni spojevi	Znanstveno dokumentirani mehanizmi
Reishi (Ganoderma lucidum)	Triterpeni (ganoderična kiselina C i D), beta-glukani	Inhibicija oslobađanja histamina iz mastocita; protuupalno djelovanje [29, 30].
Hericium / Lavlja griva (Hericium erinaceus)	Hericenoni, erinacini, polisaharidi	Regeneracija sluznice želuca i crijeva, smanjenje crijevne propusnosti i modulacija mikrobioma [31].
Chaga (Inonotus obliquus)	Polifenoli, inotodiol, betulinsko-kiselinski derivati	Stabilizacija mastocita, smanjenje proupalnih citokina (IL-6, TNF-α) i oksidativnog stresa [32].
Cordyceps (Cordyceps militaris)	Kordicepin, adenozin	Regulacija Th1/Th2 imunološkog odgovora i smanjenje hiperreaktivnosti dišnih puteva [33].

Reishi (Hrastova sjajnica) u in vitro i animalnim studijama pokazuje izravnu sposobnost inhibicije oslobađanja histamina iz mastocita zahvaljujući triterpenima poput ganoderične kiseline C i D [29, 30]. Lavlja griva potiče regeneraciju oštećene sluznice probavnog trakta i obnavlja uske veze (tight junctions) između enterocita [31], što neizravno stvara preduvjete za oporavak vlastite sinteze DAO enzima (napomena: izravno povećanje razine DAO enzima pod utjecajem Lavlje grive još nije mjereno u humanim kliničkim studijama, već je riječ o logičnom fiziološkom slijedu obnove enterocita). Chaga putem spoja inotodiola pokazuje snažno antialergijsko djelovanje i stabilizaciju mastocita u animalnim modelima alergija [32].

Ostale mogućnosti uzročne i simptomatske podrške organizmu

1. Vitalne tvari (mikronutrijenti) – gorivo za razgradnju histamina

Vitamin C: Kliničke i eksperimentalne studije pokazuju da askorbinska kiselina snižava nivo histamina u krvi ubrzavanjem njegove oksidativne razgradnje i inhibicijom degranulacije mastocita [34, 35].
Vitamin B6 (piridoksal-5-fosfat): Nužan je kofaktor za normalnu aktivnost DAO enzima; suplementacija vitaminom B6 u studijama je pokazala povećanje aktivnosti DAO enzima kod osoba s deficitom [36].
Bakar i cink: Bakar je strukturni kofaktor samog DAO enzima [37], dok cink stabilizira membrane mastocita i smanjuje crijevnu propusnost [38]. (Dugotrajno uzimanje visokih doza cinka može izazvati deficit bakra zbog kompetitivne apsorpcije).
Magnezij: Deficit magnezija u eksperimentalnim modelima dovodi do povišene razine histamina u plazmi i povećane osjetljivosti mastocita [39].

2. Biljni pripravci i fitonutrijenti

Kvercetin: Bioflavonoid koji u in vitro i kliničkim studijama snažno inhibira oslobađanje histamina i proupalnih citokina iz humanih mastocita, pokazujući u nekim modelima čak i snažniji učinak od kromoglikata [40].
Kopriva (Urtica dioica): Ekstrakt lista koprive in vitro djeluje kao antagonist H1 receptora, inhibira triptazu mastocita i smanjuje stvaranje prostaglandina uključenih u alergijske upale [41].
Crni kim (Nigella sativa): Timokinon iz čorokota (crnog kima) u kliničkim i animalnim studijama značajno smanjuje razinu histamina u plazmi, stabilizira mastocite i ublažava simptome alergijskog rinitisa i astme [42, 43].
Luteolin i rutin: Flavonoidi koji inhibiraju aktivaciju mastocita i smanjuju neuro-upalne procese povezane s histaminom [6].
Enzim DAO u obliku dodatka prehrani: Kliničke studije potvrđuju da oralna suplementacija izoliranim DAO enzimom prije obroka značajno smanjuje simptome povezane s histaminom (glavobolje, probavne i kožne smetnje) jer razgrađuje egzogeni histamin u lumenu crijeva [44, 45]. DAO je relativno siguran kao situacijska podrška (npr. pri odlasku u restoran, na putovanjima ili u početnoj fazi promjene prehrane). Dugoročno, međutim, on ne može zamijeniti uzročno liječenje – obnovu crijevne sluznice, balansiranje crijevnog mikrobioma i nadoknadu ključnih kofaktora (vitamin B6, vitamin C, bakar i cink).
L-glutamin: Glavno energetsko gorivo za enterocite; kliničke studije pokazuju da smanjuje crijevnu propusnost (leaky gut) i obnavlja integritet sluznice [46]. (Napomena: iako obnova sluznice logično podržava proizvodnju DAO enzima, izravna uzročno-posljedična veza između suplementacije L-glutaminom i porasta DAO aktivnosti još nije izravno mjerena u kliničkim ispitivanjima). Kod osoba s postojećim, aktivnim tumorom postoji opravdan biokemijski oprez u pogledu L-glutamina, jer mnoge vrste tumora koriste glutamin kao ključno gorivo za brzu diobu [47], iako kliničke studije na onkološkim pacijentima uglavnom nisu pokazale da kratkotrajna suplementacija ubrzava rast tumora [48].
Specifični probiotici (niskohistaminski sojevi): Određene bakterije (poput Lactobacillus casei i L. bulgaricus) proizvode histamin, dok sojevi poput Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum, Lactobacillus rhamnosus GG i Lactobacillus plantarum ne proizvode histamin, smanjuju ekspresiju histaminskih receptora i stabiliziraju mastocite [49, 50].
Prebiotici (hrana za dobre bakterije): Prebiotička vlakna potiču proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (poput butirata), koji prema istraživanjima izravno inhibira aktivaciju i degranulaciju mastocita [51]. Brzo fermentirajuća vlakna (inulin, FOS) mogu pogoršati nadutost kod SIBO-a, dok se sporo fermentirajuća vlakna poput djelomično hidrolizirane guar gume (PHGG) i akacija vlakana znatno bolje podnose u kliničkim ispitivanjima [52]. Polisaharidi (beta-glukani) iz medicinskih gljiva također djeluju kao dokazani prebiotici koji moduliraju crijevni mikrobiom [53].

Na što treba pripaziti pri korištenju dodataka prehrani?

1. Kvaliteta i čistoća ekstrakta: Nekvalitetni proizvodi od gljiva mogu biti kontaminirani plijesnima i mikotoksinima (poput ohratoksina A ili aflatoksina), za koje je dokazano da izazivaju degranulaciju mastocita i oslobađanje histamina [54].

2. Postupno uvođenje (princip “jedan po jedan”): Napomena o razini dokaza: Ova preporuka temelji se na iskustvu i praksi kod pacijenata s preosjetljivošću mastocita (MCAS/HIT), a ne na randomiziranim kliničkim studijama.

3. Izbjegavanje fermentiranih oblika i aditiva: Fermentirani proizvodi dokazano sadrže visoke razine biogenih amina (histamina i tiramina) nastalih mikrobiološkom dekarboksilacijom aminokiselina [55].

4. Holistički okvir: Eliminacijska niskohistaminska dijeta u trajanju od 4 do 6 sedmica klinički je potvrđen dijagnostički i terapijski alat za smanjenje ukupnog opterećenja organizma histaminom, nakon čega slijedi faza postupnog ponovnog uvođenja namirnica radi utvrđivanja individualnog praga tolerancije [17]. Osim niskohistaminske dijete potrebno je praktikovati dijetu s namirnicama koje u vašem metaboličkom kontekstu ne podstiču upalu i ne iritiraju sluzokožu crijeva. Ovo se prvenstveno odnosi na osobe s intolerancijama na određene namirnice, koje je veoma preporučljivo laboratorijski analizirati, te rezultate analize uzeti u obzir u planiranju svakodnevne ishrane.

U ovom članku sam se potrudio pružiti vam najbolje informacije koje su mi trenutno dostupne. Tekst ne sadrži univerzalne terapijske protokole niti fiksne smjernice za doziranje preparata, jer svaki organizam je jedinstven biološki sistem sa specifičnim metaboličkim profilom i trenutnim zdravstvenim stanjem, zbog čega zahtijeva strogo individualan pristup. Ono što jednoj osobi donosi olakšanje, kod druge može izazvati neželjene efekte ako se problemu ne pristupi temeljito i uzimajući u obzir kompletno individualno stanje osobe.

Imate dodatnih pitanja ili želite dogovoriti termin na ovu ili druge obrađene teme objavljene na mom blogu? Pišite mi jednostavno putem kontakt formulara — odgovorit ću vam najkasnije u roku od 3 radna dana.

Literatura i naučni izvori koji vam mogu koristiti

[1] Maintz L, Novak N. Histamine and histamine intolerance. American Journal of Clinical Nutrition. 2007;85(5):1185–1196.

[2] Comas-Basté O, Sánchez-Pérez S, Veciana-Nogués MT, Latorre-Moratalla M, Vidal-Carou MC. Histamine intolerance: The current state of the art. Biomolecules. 2020;10(8):1181.

[3] Schweisfurth H, Schönherr J. Histamine N-methyltransferase in human tissues. Agents and Actions. 1981;11(1–2):152–154.

[4] Yoshikawa T, Nakamura T, Yanai K. Histamine N-methyltransferase in the brain. International Journal of Molecular Sciences. 2019;20(3):737.

[5] Preuss CV, Wood TC, Szumlanski CL, et al. Human histamine N-methyltransferase pharmacogenetics: common genetic polymorphisms that alter activity. Molecular Pharmacology. 1998;53(4):708–717.

[6] Kempuraj D, Tagen M, Iliopoulou BP, et al. Luteolin inhibits myelin basic protein-induced human mast cell activation and mast cell-dependent stimulation of Jurkat T cells. British Journal of Pharmacology. 2008;155(7):1076–1084.

[7] Schnedl WJ, Enko D. Histamine intolerance originates in the gut. Nutrients. 2021;13(4):1262.

[8] Hrubisko M, Danis R, Huorka M, Wawruch M. Histamine intolerance—The more we know the less we know. A review. Nutrients. 2021;13(7):2228.

[9] Lombardo L, Foti M, Ruggia O, Chiecchio A. Increased incidence of small intestinal bacterial overgrowth during proton pump inhibitor therapy. Clinical Gastroenterology and Hepatology. 2010;8(6):504–508.

[10] Untersmayr E, Jensen-Jarolim E. The role of protein digestibility and antacids on food allergy outcomes. Journal of Allergy and Clinical Immunology. 2008;121(6):1301–1308.

[11] Galli SJ, Tsai M. IgE and mast cells in allergic disease. Nature Medicine. 2012;18(5):693–704.

[12] Schnedl WJ, Lackner S, Enko D, Schenk M, Holasek SJ, Mangge H. Evaluation of symptoms and symptom combinations in histamine intolerance. Intestinal Research. 2019;17(3):427–433.

[13] Schink M, Konturek PC, Tietz E, et al. Microbial patterns in patients with histamine intolerance. Journal of Physiology and Pharmacology. 2018;69(4):579–593.

[14] Sattler J, Häfner D, Klotter HJ, Lorenz W, Wagner PK. Food-induced histaminosis as an epidemiological problem: plasma histamine elevation and haemodynamic alterations after oral histamine administration and blockade of diamine oxidase (DAO). Agents and Actions. 1988;23(3–4):361–365.

[15] Leitner R, Zoernpfenning E, Missbichler A. Evaluation of the inhibitory effect of various drugs / active ingredients on the activity of human diamine oxidase in vitro. Clinical and Translational Allergy. 2014;4(Suppl 3):P23.

[16] Sánchez-Pérez S, Comas-Basté O, Veciana-Nogués MT, Latorre-Moratalla ML, Vidal-Carou MC. Low-histamine diets: Is the exclusion of foods justified by their histamine content? Nutrients. 2021;13(5):1395.

[17] Reese I, Ballmer-Weber B, Beyer K, et al. German guideline for the management of adverse reactions to ingested histamine. Allergo Journal International. 2017;26(2):72–79.

[18] Zierau O, Zenclussen AC, Jensen F. Role of female sex hormones, estradiol and progesterone, in mast cell behavior. Frontiers in Immunology. 2012;3:169.

[19] Theoharides TC, Singh LK, Boucher W, et al. Corticotropin-releasing hormone induces skin mast cell degranulation and increased vascular permeability, a possible explanation for its proinflammatory effects. Endocrinology. 1998;139(1):403–413.

[20] Potts RA, Tiffany CM, Pakpour N, et al. Mast cells and histamine alter intestinal permeability during malaria parasite infection. Immunobiology. 2016;221(3):468–474.

[21] Camilleri M. Leaky gut: mechanisms, measurement and clinical implications in humans. Gut. 2019;68(8):1516–1526.

[22] Fasano A. Zonulin and its regulation of intestinal barrier function: the biological door to inflammation, autoimmunity, and cancer. Physiological Reviews. 2011;91(1):151–175.

[23] Bischoff SC, Barbara G, Buurman W, et al. Intestinal permeability – a new target for disease prevention and therapy. BMC Gastroenterology. 2014;14:189.

[24] Fasano A. Leaky gut and autoimmune diseases. Clinical Reviews in Allergy & Immunology. 2012;42(1):71–78.

[25] Maes M, Kubera M, Leunis JC. The gut-brain barrier in major depression: intestinal mucosal dysfunction with an increased translocation of LPS from gram negative enterobacteria (leaky gut) plays a role in the inflammatory pathophysiology of depression. Neuro Endocrinology Letters. 2008;29(1):117–124.

[26] Cani PD, Amar J, Iglesias MA, et al. Metabolic endotoxemia initiates obesity and insulin resistance. Diabetes. 2007;56(7):1761–1772.

[27] Salem I, Ramser A, Isham N, Ghannoum MA. The gut microbiome as a major regulator of the gut-skin axis. Frontiers in Microbiology. 2018;9:1459.

[28] Wasser SP. Medicinal mushrooms in human clinical studies. Part I. Anticancer, oncoimmunological, and immunomodulatory activities: A review. International Journal of Medicinal Mushrooms. 2017;19(4):279–317.

[29] Tasaka K, Akagi M, Miyoshi K, Mio M, Makino T. Anti-allergic constituents in the culture medium of Ganoderma lucidum. (I) Inhibitory effect of oleic acid on histamine release. Agents and Actions. 1988;23(3–4):153–156.

[30] Kohda H, Tokumoto W, Sakamoto K, et al. The biologically active constituents of Ganoderma lucidum (Fr.) Karst. Histamine release-inhibitory triterpenes. Chemical & Pharmaceutical Bulletin. 1985;33(4):1367–1374.

[31] Diling C, Chaoqun Z, Jian Y, et al. Immunomodulatory activities of a fungal protein extracted from Hericium erinaceus through regulating the gut microbiota. Frontiers in Immunology. 2017;8:666.

[32] Nguyet TMN, Lomunova M, Le BV, et al. The anti-allergic activity of inotodiol isolated from Inonotus obliquus in ovalbumin-sensitized mice. International Immunopharmacology. 2018;62:308–315.

[33] Hsu CH, Sun HL, Sheu JN, et al. Effects of the immunomodulatory agent Cordyceps militaris on airway inflammation in a mouse asthma model. Pediatrics & Neonatology. 2008;49(5):171–178.

[34] Johnston CS, Martin LJ, Cai X. Antihistamine effect of supplemental ascorbic acid and neutrophil chemotaxis. Journal of the American College of Nutrition. 1992;11(2):172–176.

[35] Hagel AF, Layritz CM, Hagel WH, et al. Intravenous infusion of ascorbic acid decreases serum histamine concentrations in patients with allergic and non-allergic diseases. Naunyn-Schmiedeberg’s Archives of Pharmacology. 2013;386(9):789–793.

[36] Martner-Hewes PM, Hunt IF, Murphy NJ, Swendseid ME, Settlage RH. Vitamin B-6 nutriture and plasma diamine oxidase activity in pregnant Hispanic teenagers. American Journal of Clinical Nutrition. 1986;44(6):907–913.

[37] McGrath AP, Hilmer KM, Collyer CA, Shepard EM, Elmore BO, Dooley DM, Guss JM. Structure and inhibition of human diamine oxidase. Biochemistry. 2009;48(41):9810–9822.

[38] Sturniolo GC, Di Leo V, Ferronato A, D’Odorico A, D’Incà R. Zinc supplementation tightens “leaky gut” in Crohn’s disease. Inflammatory Bowel Diseases. 2001;7(2):94–98.

[39] Nishio A, Ishiguro S, Miyao N. Specific change of histamine metabolism in acute magnesium-deficient young rats. Drug-Nutrient Interactions. 1987;5(2):89–96.

[40] Weng Z, Zhang B, Asadi S, et al. Quercetin is more effective than cromolyn in blocking human mast cell cytokine release and inhibits contact dermatitis and photosensitivity in humans. PLoS One. 2012;7(3):e33805.

[41] Roschek B Jr, Fink RC, McMichael M, Alberte RS. Nettle extract (Urtica dioica) affects key receptors and enzymes associated with allergic rhinitis. Phytotherapy Research. 2009;23(7):920–926.

[42] Kalus U, Pruss A, Bystron J, et al. Effect of Nigella sativa (black seed) on subjective feeling in patients with allergic diseases. Phytotherapy Research. 2003;17(10):1209–1214.

[43] Kanter M, Coskun O, Uysal H. The antioxidative and antihistaminic effect of Nigella sativa and its major constituent, thymoquinone on ethanol-induced gastric mucosal damage. Archives of Toxicology. 2006;80(4):217–224.

[44] Schnedl WJ, Schenk M, Lackner S, Enko D, Mangge H, Forster F. Diamine oxidase supplementation improves symptoms in patients with histamine intolerance. Food Science and Biotechnology. 2019;28(6):1779–1784.

[45] Izquierdo-Casas J, Comas-Basté O, Latorre-Moratalla ML, Lorente-Gascón M, Duelo A, Soler-Singla L, Vidal-Carou MC. Diamine oxidase (DAO) supplement reduces headache in episodic migraine patients with DAO deficiency: A randomized double-blind trial. Clinical Nutrition. 2019;38(1):152–158.

[46] Zhou Q, Verne ML, Fields JZ, et al. Randomised placebo-controlled trial of dietary glutamine supplements for postinfectious irritable bowel syndrome. Gut. 2019;68(6):996–1002.

[47] DeBerardinis RJ, Cheng T. Q’s next: the diverse functions of glutamine in metabolism, cell biology and cancer. Oncogene. 2010;29(3):313–324.

[48] Sayles C, Hickerson SC, Bhat RR, Hall J, Garey KW, Trivedi MV. Oral glutamine in preventing treatment-related mucositis in adult patients with cancer: A systematic review. Nutrition in Clinical Practice. 2016;31(2):171–179.

[49] Dev S, Mizuguchi H, Das AK, et al. Suppression of histamine signaling by probiotic Lac-B: a possible mechanism of its anti-allergic effect. Journal of Pharmacological Sciences. 2008;107(2):159–166.

[50] Oksaharju A, Kankainen M, Kekkonen RA, et al. Probiotic Lactobacillus rhamnosus downregulates FCER1 and HRH4 expression in human mast cells. World Journal of Gastroenterology. 2011;17(6):750–759.

[51] Folkerts J, Redegeld F, Folkerts G, et al. Butyrate inhibits human mast cell activation via epigenetic regulation of FcεRI-mediated signaling. Allergy. 2020;75(8):1966–1978.

[52] Niv E, Halak A, Tiommny E, et al. Randomized clinical study: Partially hydrolyzed guar gum (PHGG) versus placebo in the treatment of patients with irritable bowel syndrome. Nutrition & Metabolism. 2016;13:10.

[53] Jayachandran M, Xiao J, Xu B. A critical review on health promoting benefits of edible mushrooms through gut microbiota. International Journal of Molecular Sciences. 2017;18(9):1934.

[54] Kritas SK, Gallenga CE, D’Ovidio C, et al. Impact of mold on mast cell-cytokine immune response. Journal of Biological Regulators and Homeostatic Agents. 2018;32(4):763–768.

[55] EFSA Panel on Biological Hazards (BIOHAZ). Scientific Opinion on risk based control of biogenic amine formation in fermented foods. EFSA Journal. 2011;9(10):2393.

Napomena autora

Status informacija i vremenski okvir (Novembar 2026.): Sve informacije, analize mehanizama djelovanja i naučni osvrti izneseni u ovom članku zasnovani su na mom ličnom istraživanju, pregledu literature i trenutnom stanju znanja sa datumom Novembar 2026. godine. Budući da se na ovu temu konstantno rade nova istraživanja, naknadne izmjene, dopune ili korekcije navedenih podataka biće moguće i pravovremeno unesene u skladu s novim dostupnim naučnim saznanjima i kliničkim studijama. Treba uzeti u obzir da je veliki broj studija sproveden na izolovanim ćelijama, a ne na živim organizmima, od kojih je takođe više studija sprovedeno na životinjama nego na ljudima, te da se iz tog razloga ponekad moramo oslanjati na analogije.

Edukativni karakter (Bez uputstava za terapiju): Ovaj članak je isključivo informativnog i edukativnog karaktera. Tekst ne predstavlja medicinski savjet, ljekarsku dijagnozu niti uputstvo za terapiju ili samoliječenje. Ni u kojem slučaju ne može zamijeniti individualni pregled, dijagnostiku i stručno mišljenje ljekara. Histaminska intolerancija zahtijeva temeljit pristup. Primjena bilo kojih komplementarnih supstanci ili suplemenata mora se provoditi isključivo uz konsultaciju i saglasnost nadležnog ljekara.Razmjena iskustava i kontakt: Svjestan kompleksnosti teme, izuzetno sam zahvalan za sve povratne informacije, zapažanja lična iskustva čitatelja koji se bave ovim problemom. Otvoren sam za razmjenu znanja i rado stojim na raspolaganju za uspostavljanje kontakta i konstruk