Čaga – (Inonotus obliquus)

« Back to Glossary Index

Čaga se vijekovima koristi u tradicionalnoj ruskoj i kineskoj medicini, kao i nekim zemljama Skandinavije. U zadnje vrijeme sve brže stiče reputaciju blagotvornog sredstva i u ostalim zemljama svijeta, naročito u Zapadnoj Evropi i SAD-u. Pripisuju joj se osobine imunoregulatora, sredstva protiv upalnih gastrointestinalnih oboljenja, problema s kožom ili hroničnog umora, a prije svega se ističe snažnim antioksidativnim svojstvima.

Čaga: ljekovita gljiva sa hladnog sjevera

Čaga je također poznata pod latinskim imenima Inonotus obliquus, xanthochorus obliquus ili polyporus obliquus. Na japanskom se zove Kabanoanatake, na engleskom Clinker Polypore, na francuskom Carle Blanche Spongieuse de Bouleau a u Kini je poznata pod imenom Bai Hua Rong, Crno-smeđe je boje, raste na raznim vrstama drveća kao što su joha, bukva ili javor, ali je posebno česta na stablima breze. Najčešća je u hladnijim predjelima poput Sjeverne Amerike i Azije kao i Sjeverne i Istočne Evrope. Stoga joj je prikačen epitet „Biser sjevera“.  Može rasti i u drugim evropskim zemljama, ali se u stručnim krugovima uglavnom osporava kvalitet Čage koja raste u toplijim predjelima. Iako još uvijek ne postoji naučno uporište za ovu tvrdnju, u prilog joj svakako ide dokumentovana tradicionalna primjena Čage koju nalazimo prvenstveno u hladnijim regionima.

Gdje tražiti i kako prepoznati Čagu?

Raste prvenstveno na stablu breze i preferira hladne klimatske uslove. Nema uobičajeni okus gljiva koje koristimo u prehrani, već je pretežno gorka. Bogata je vlaknima i sadrži veoma malo kalorija. U Evropi je najzastupljenija u Skandinaviji i u Sibiru, gdje osim niskih temperatura još uvijek postoje velike površine prekrivene brezovim šumama. Počinje svoj rast unutar još živih stabala (uglavnom breze). Nakon nekoliko godina, kora drveta se lomi i formira se tvrda i deformisana izraslina koja je spolja ugljenisano crne boje a iznutra smeđa i mrvljiva, konzistencije slične plutu ali znatno tvrđe. Na drvetu čaga podsjeća na kancerogenu izraslinu više nego na medicinsku gljivu. Potrebno joj je skoro dvije decenije da naraste do veličine od samo 20 centimetara. Može živjeti na drvetu i do 80 godina, a na starim stablima doseže prečnik od preko 50 cm. Drvo na kraju umire, kada iz natrulog debla izrasta gljiva, odnosno njeno plodište. Nakon nekih godinu dana plodište je zrelo, oslobađa svoje spore i počinje i samo propadati.

Bitno je da se gljiva ubire samo sa žive ili svježe posječene breze, inače će se i sadržaj aktivnih sastojaka značajno smanjiti. Pri branju je bitno da se odsiječe nožem malo dalje od mjesta sastava gljive sa drvetom kako bi se sačuvalo drvo od uginuća. Ovaj princip branja treba poštovati i kod ostalih medicinskih gljiva koje rastu na drveću.

Čaga se bere i koristi u obliku sklerocije iako micelijum također sadrži mnoge supstance sa blagotvornim dejstvima na zdravlje. Teška je za uzgoj, te do momenta u kojem je pisan članak (početak 2024. godine) još uvijek ne postoje uzgajivači sklerocija ove gljive nego samo micelija. Sklerocije dolaze isključivo iz divlje kolekcije.

Aktivni sastojci Čage

Hemijski sastav čage prvi je proučavao 1864. godine nemački hemičar i farmaceut Johann Georg Noel Dragendorff. Tek nekih 100 godina kasnije se grupa ruskih naučnika (Yakimov, Shivrina i dr.) upustila u nešto dublju analizu sastojaka Čage. Otkrili su da se znatno razlikuje od većine ostalih srodnih medicinskih gljiva. Od tada je u njenom sastavu otkriveno preko 200 bioaktivnih supstanci. Hildegard Willms-Beyárd u časopisu “Priroda i liječenje” navodi da su jedinstveni ne samo posebna kombinacija, već i bioraspoloživost njenih sastojaka: vitamina, minerala i vlakana, sekundarnih biljnih supstanci, elemenata u tragovima i  esencijalnih aminokiselina.

Inotodiol i tramentenolna kiselina, dva od primarnih bioaktivnih jedinjenja u Čagi, pokazuju različite biološke efekte, uključujući inhibiciju tumora, antivirusna, antioksidativna i svojstva zaštite ćelija.” Farmakološka svojstva se do sada najvećim dijelom pripisuju polisaharidima, polifenolima, triterpenima i melaninu iz gljive.

Pretpostavlja se da najobimniji spektar djelovanja imaju polisaharidi (posebno beta-1,3- i beta-1,6-D-glukani), koji su iz tog razloga najviše istraživani. Između ostalog, igraju važnu ulogu u antikancerogenim,  antioksidativnim i protuupalnim svojstvima čage.

Melanin je odgovoran za crnu boju gljive. Poput polifenola i triterpena sadržanih u čagi također i melanin ima antioksidativno, antiupalno i anti-aging dejstvo.

Još jedna supstanca koja se nalazi u čagi je betulin, prekursor betulinske kiseline. Betulin je dobio ime po stablu breze (Betula), u čijoj se bijeloj pluti nalazi u velikim količinama. Čaga apsorbuje ovu supstancu iz breze. Betulin se nalazi i u ostalim gljivama koje rastu na stablu breze. Smatra se da betulin igra značajnu ulogu u antikancerogenim dejstvima čage. Inotodiol je također jedna od supstanci karakterističnih za Čagu sa protuupalnim i antihistaminskim dejstvom.

Čaga sadrži mnogo minerala i elemenata u tragovima. Pepeo gljive (mineralni udio) iznosi ca. 15%, prije svega kalij, natrij, magnezij, cink i bakar, ali također i germanij, mangan, bor i željezo. Toksični teški metali kao što su olovo, kadmij, živa i arsen nisu pronađeni u Čagi. Ostali sastojci Čage su flavonoidi (Apigenin, Naringenin i Kvercetin), tanini (gorke tvari), lektini i u manjim količinama organske kiseline poput sirćetne, buterne i oksalatne.

Tradicija upotrebe Čage

Čaga se koristi u narodnoj medicini od davnina. Hipokrat je koristio vodeni ekstrakt Čage za pranje rana. U Sibiru dokumentacija o upotrebi Čage seže u 12. vijek, a spominje se između ostalog u kontekstu borbe protiv parazita, tuberkuloze, upala kao i gastrointestinalnih tegoba. Osim toga se nerijetko preporučuje i za neka tumorna oboljenja, za generalno poboljšanje tjelesnog performansa, detoksifikaciju krvi, protiv tuberkuloze i za neka srčana oboljenja. Sibirski šamani Čagu zovu “kraljicom ljekovitih gljiva” jer su mišljenja da ju je priroda obdarila s veoma mnogo fantastičnih sastojaka koji pospješuju zdravlje. Prenosi se da je u svoje vrijeme veliki knez Kijeva Vladimir Monomah izliječen od raka usne pomoću Čage. Čaga se tradicionalno najčešće upotrebljavala u obliku čaja, inhalacija ili antiseptičkih sapuna.

Drvo Breza kao temelj za blagotvornost Čage

Breze su stoljećima smatrane posebno vrijednim drvećem u narodnoj medicini mnogih zemalja pa i kod nas na Balkanu.

Iako raste na raznim stablima, trenutno je jedino od medicinske važnosti Čaga koja raste na stablu breze.

Zahvaljujući simbiotskoj zajednici sa brezom, gljiva Chaga absporbira i profitira od korisnih supstanci sadržanih u brezi, od kojih je najvažnije spomenuti aktivnu supstancu betulinsku kiselinu ali i minerale i elemente u tragovima kao što su: natrijum, kalijum, magnezijum, gvožđe, silicijum, bakar, mangan, cink i germanijum. Vjerovatno se iz ovog razloga blagotvorna dejstva Čage djelimično preklapaju sa onima od drugih medicinskih gljiva koje rastu na brezi. Od ovih treba izdvojiti Brezovu gubu ali i gljive Trud ili Crvenorubu gubu koje se također nerijetko mogu naći na brezinom stablu.

Blagotvorna svojstva medicinske gljive Čaga

Masovna primjena Čage je ponukala ruske naučnike da sprovedu i potvrde smisao njene upotrebe u narodnoj medicini. Pozitivni rezultati ovih istraživanja doveli su do toga da Čaga postane također i djelom ruske konvencionalne medicine. Niz drugih istraživanja širom svijeta je potvrdio medicinski potencijal Čage. Farmakološki dokazana svojstva aktivnih supstanci Čage su:

• antioksidativno
• antikancerogeno
• antitumorno
• antiviralno
• antitrobmotično
• anti-hiperglikemijsko
• antibakterijsko
• imunostimulatorno
• protektivno na genetski materijal
• antiinflamatorno (protuupalno)
• antiparazitsko
• neuroprotektivno (štiti nerve)
• antialergijsko (protiv alergija)
• pomaže protiv umora
• prebiotičko i dr. svojstva

Adaptogeno dejstvo

Prema naturopatima, Čaga se smatra veoma popularnim adaptogenom. Riječ je o prirodnim tvarima koje pozitivno podržavaju tijelo na širem nivou, a posebno mu pomažu da se bolje nosi sa stresom. Čorokot (crni kim), Ginseng, Rhodiola rosea i Ashwagandha, kao i ljekovite gljive Cordiceps i Reishi također spadaju u adaptogene. Supstanca ili skup supstanci mora ispuniti tri kriterija da bi se definisala kao adaptogen:

• djelovanje mora biti širokog spektra i sposobno pomoći tijelu da se nosi sa širokim spektrom stresora.
• Mora biti u stanju da pomogne u održavanju ravnoteže (homeostaze) u tijelu.
• Ne bi smjela utjecati negativno na normalne funkcije organizma.

Čaga i oboljenja probavnog trakta

Gastrointestinalne bolesti se čagom liječe stoljećima, što je vjerovatno njena najčešća i najučinkovitija primjena. Konkretno radi se o gastritisu, čirevima na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, upalama tankog i debelog crijeva. Nerijetko se koristi i protiv polipa u predjelu želuca i crijeva. Ublažuje hroničnu intestinalnu upalu kod miševa i pokazuje inhibitorni učinak na ćelije raka iz gastrointestinalnog područja.

Kod upale sluzokože želuca ili crijeva, efekat čage može se povećati kombinovanjem sa drugim gljivama kao što su Reishi, Lavlja griva ili Shiitake, kao i sa čorokotovim uljem, tamjanom, smirnom, kurkumom i dr..

Čaga djeluje blagotvorno na crijevnu floru, koja je veoma bitna za regulaciju imunološkog sistema. U međuvremenu sve je jača evidencija da problemi sa probavnim sistemom stoje u direktnoj relaciji i sa zdravljem kože. Disbalans crijevne flore uzrokuje poremećaje u probavi odnosno apsorpciji, te samim time povećanoj količini nedovoljno probavljene hrane koja već u crijevima počinje proces trulenja i obrazovanja po organizam manje ili više toksičnih materija. Takvu nedovoljno probavljenu hranu organizam prepoznaje kao strano tijelo pri čemu dolazi do reakcije imunološkog sistema na određene sastojke iz hrane. Vremenom zbog ove pojave dolazi i do oštećenja sluzokože te do poremećene barijere crijeva. Ovaj poremećaj se u komplementarnoj medicini naziva „Leaky Gut Syndrom“ odnosno sindrom propusnih ili poroznih crijeva. Još se navodi da Leaky Gut Syndrom posljedično pospješuje nastanak oboljenja poput reume, hroničnog umora, diabetesa, multipne skleroze i dr.  NAPOMENA: radi se o teoriji koja ima svoje znanstveno uporište ali je još uvijek nedovoljno istražena. Iz tog razloga školska medicina još uvijek kritično ili sa rezervom posmatra ovaj fenomen.  

Potencijalno sredstvo za suzbijanje rasta odnosno liječenje tumora

Pored probavnog trakta najvažnije područje primjene i istraživanja svojstava Čage su kancerogena oboljenja. U područjima gdje se Čaga tradicionalno koristi u preventivne svrhe zabilježan je manji postotak tumornih oboljenja. U Norveškoj se čaga naziva “Kreftkjuke”, što bi u prevodu značilo gljiva raka. Ovaj naziv s jedne strane ukazuje na njenu formu a s druge na njenu upotrebu u narodnoj medicini Norveške.

Najčešće se koristi kod tumora na plućima i na koži, a kao posebno efikasna se navodi i njena primjena kod tumornih oboljenja probavnog trakta i bijelih krvnih zrnaca (Hodgkin-Lymphom). Najbolji rezultati očekivano su posmatrani u ranim fazama bolesti. Kod naprednih stadija tumora su zabilježeni efekti usporavanja rasta i ublažavanja bolova. Osim toga Čaga je u stanju da reducira sporedne efekte  hemoterapije.

U međuvremenu postoji niz studija koje ukazuju na dejstvo preparata Čage na tumorna oboljenja (Shashkina et al. 2006). Već duži niz godina se intenzivno sprovode studije u Japanu i Kini. Primjera radi studije naučnih timova Youn et al. (2009) i Yong ez al. (2011) pokazuju antikancerogeno dejstvo Čage. Jedan opširan prikaz u pogledu antikancerogenog dejstva Čage je prikazan u publikaciji od Song et al. iz 2013. godine. Već postoje brojne studije na ćelijskim kulturama o antitumorskoj aktivnosti ekstrakta čage, uključujući ćelije iz probavnog sistema, pluća, jetre i mliječnih žlijezda. Istraživanja na miševima su pokazala da primjena ekstrakta čage uzrokuje sporiji razvoj tumora ili čak inhibira njihov razvoj. Uočeno je i smanjenje broja metastaza.Istraživači se još nisu složili oko mehanizma Čaginog antitumorskog djelovanja.

Neki su mišljenja da se antitumorno dejstvo čage prožima putem stimulacije imunološkog sistema, dok drugi smatraju da antioksidativna sposobnost sprečava nastanak ćelija raka. Najvjerovatnije će biti da je i jedno i drugo ali i da postoje druge supstance u Čagi odnosno mehanizmi koje Čaga pokreće u tijelu i koji se međusobno upotpunjuju te tako dovode do blagotvornih efekata.

Naravno, ne postoji čarobni napitak protiv tumornih oboljenja ali iskustva korištenja Čage u ovu svrhu zajedno sa postojećim naučnim studija obećavaju mnogo. Zato se ne treba čuditi da “Akademija medicinskih znanosti u Moskvi” preporučuje upotrebu Čage kao propratne terapije tumornih oboljenja. Rasina je 2002. Godine  istraživala uticaj Čage na oštećenja prouzrokovana radioaktivnim zračenjem. Pri tome je ustanovljeno da Čaga ima adaptogeni (balansirajući) efekat i da ublažuje štetni uticaj zračenja. I mnoge druge vrste gljiva, kao što su Ćuranov rep, Reishi, Šitake, Sunčeva pečurka, Kordiceps i druge imaju izraženo antikancerogeno djelovanje. Neke se u Japanu već službeno koriste kao dodatna terapija.

Antioksidativno dejstvo

Mitohondrije (ćelijske elektrane) su odgovorne za proizvodnju adenozin trifosfata (ATP-a). ATP je opskrbljivač energijom u ćelijama i omogućava sve radne procese kao što su kretanje ili transport materijala. Međutim, tokom proizvodnje ATP-a stvara se nusprodukt poznat pod imenom slobodni radikali. Tijelo razvija mehanizme za neutraliziranje slobodnih radikala i lako izlazi na kraj sa njima ako se pojavljuju u normalnim količinama. Međutim različiti faktori kao što su stres, ishrana i uticaji okoline mogu dovesti do povećane koncentracije slobodnih radikala, te dolazi do neravnoteže koju nazivamo “oksidativni stres”. Slobodni radikali putem oksidativnog stresa ubrzavaju proces starenja tjelesnih ćelija i mogu dovesti do oštećenja ćelijskih komponenti (uključujući DNK), do ćelijske smrti (apoptoze) i poremećaja ćelijske signalizacije, a također i razvoja mnogih oboljenja.

Čaga proizvodi veliku količinu supstanci, koji se suprotstavljaju slobodnim radikalima, poznatim pod imenom “hvatači slobodnih radikala”. Hvatači slobodnih radikala iz Čaga gljive štite naše ćelije i DNK od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom. Jedna studija je pokazala da ljudske krvne ćelije prethodno tretirane ekstraktom čage prije nego što su tretirane slobodnim radikalom H2O2 imaju 40% manje oštećenja DNK od onih koje nisu prethodno tretirane.

Studije pokazuju antioksidativna svojstva Čage (Du et al. 2013) koja čak nadmašuju i ona medicinske gljive Reishi ili Kordicepsa ali i od biljki kao što su goji ili borovnica.

Prema Davidu Wolfeu (autor knjige “Čaga – kraljica medicinskih gljiva” prirodna čaga sadrži zapanjujuće visoku količinu enzima superoksid dismutaze (SOD), koji ne samo da štiti ćelije od štetnih slobodnih radikala, već i od još agresivnijih superoksidnih radikala. Istraživanja su pokazala da čaga sadrži do 50 puta više SOD od drugih medicinskih gljiva, kao što su Reishi ili Cordyceps. Čaga također nadmašuje bogate SOD izvore kao što su ječmena trava ili morske alge.

Ovaj navod ipak nije dovoljno istražen i sporan je, jer je teško utvrditi koliko superoksid dismutaze iz gljive može „preživjeti“ uticaj želučane kiseline i dospijeti u prirodnoj formi u crijeva. Osim toga ne postoje trenutno ni konkretne studije koje upoređuju količinu ovog enzima u Čagi i drugim gljivama (Juergen Guthmann, knjiga „Ljekovite gljive“). Trebat će sprovesti još studija kako bi se utvrdio razlog iznimno jakog antioksidativnog dejstva Čage.

Imunostimulatorno i imunomodulirajuće dejstvo

Prema dosadašnjim studijama, ljekovita gljiva Čaga pomaže kod slabog imunološkog sistema i nedostatka energije. Intaktan imunološki sistem je osnova za zdravlje jer štiti tijelo od bakterija, virusa, parazita, gljivica, stanica raka, toksina i drugih stranih tvari. Pretpostavlja se da veliki broj blagotvornih efekata čaga prožima upravo putem pozitivnog efekta na imunološki sistem. Čaga jača sposobnost organizma da se brani od infekcija i djeluje imnuomodulirajuće (Shashkina et Al. 2006).

Od svih vrijednih supstanci koje sadrži Chaga gljiva, najviše proučavana je vrsta polisaharida poznata kao beta-glukani. U našem tijelu beta-glukani su bioaktivni molekuli koji aktiviraju imuni sistem i čine ga efikasnijim. Beta-glukani iz Čage utiču na antibakterijska, protuupalna, antialergijska, zaštitna, antihipertenzivna i anti-kancerogena svojstva gljive. Studije su pokazale da polisaharidi iz Chage povećavaju ćelijsku proliferaciju limfocita (vrsta leukocita) kod miševa.

Čaga također povećava lučenje citokina, koji služe za komunikaciju između različitih odbrambenih ćelija. Kao rezultat toga može pomoći u borbi protiv infekcija – od blage prehlade do ozbiljnih bolesti.

Imunološki sistem također profitira od Čage dobrim dijelom preko njenog balansirajućeg uticaja na crijevnu floru. Zdrava crijeva sa stabilnom crijevnom florom su temelj za intaktan imunološki sistem. Obzirom na njeno imunostimulirajuće dejstvo kao i dejstvo na jačanje metabolizma, često se koristi u slučaju sindroma hroničnog umora. Postoje ukazi da su viralne infekcije jedan od uzročnika ovog sindroma.

Čaga za alergije i autoimune bolesti

Alergije se obično spominju u smislu prekomjernog ili nespecifičnog imunološkog odgovora na antigene (strukture) iz vlastitog tijela ili po prirodi bezazlene strukture iz okoline. Uzroci nastanka alergija još uvijek nisu razjašnjeni a mnogobrojne teorije koje objašnjavaju ovu pojavu još uvijek nisu usvojene od strane naučnih krugova. U moguće uzroke se ubrajaju toksini iz okoline, stres, upotreba antibiotika, upotreba preparata za regulaciju želučane kiseline, manjak kontakta sa alergenima u svakodnevnici i dr.

Od terapija je jedna od najčešćih metoda tzv. Hiposenzibilizacija. Ovom metodom se imunološki sistem dugoročno izlaže minimalnim količinama alergena, pri čemu vremenom dolazi do prihvatanja alergena od strane imunološkog sistema odnosno do “nereagovanja” na alergene na koje se do tada reagovalo.

Imunomodulatorna svojstva Čage odnose se s jedne strane na njen pozitivan uticaj na slab imunološki sistem a s druge na ublažavanje prekomjernih reakcija imunološkog sistema (npr. kod alergija ili autoimunih oboljenja).

Mehanizmi djelovanja Čage na alergije se objašnjavaju kroz više teorija:

• Inotodiol, triterpenoid koji se nalazi samo u Čagi, djeluje kao stabilizator mastocita. Stabilizatori mastocita inhibiraju oslobađanje histamina i leukotriena iz mastocita, čime se sprječavaju simptomi tipični za alergije. U studiji na miševima došlo je do zanimljivog zapažanja da inotodiol iz Čage potiskuje funkciju mastocita, koje oslobađaju histamin u kontaktu s alergenom. Na ovaj način imunološki sistem i dalje dolazi u kontakt sa alergenima ali njegova reakcija na alergen biva minimizirana. Za očekivati je da će ovako doći jedne forme hiposenzibilacije na alergene te da će ih organizam u dogledno vrijeme ponovo početi tolerisati odnosno da će se alergija povući ili minimalizirati.
• Učinak Chaga gljive na inhibiciju histamina također može biti od pomoći osobama s intolerancijom na histamin. Prema izvještajima oboljelih, svakodnevno ispijanje čaja od čage može dovesti do toga da nakon 6-8 mjeseci ponovo možete jesti gotovo svu hranu koja sadrži histamin.
• Polisaharidi iz čage imaju pozitivan efekat na ravnotežu između T limfocita vrsta TH1 i TH2. Ova ravnoteža igra važnu ulogu u zdravom imunološkom sistemu. Neravnoteža može dovesti do razvoja hroničnih bolesti poput alergija ili autoimunih bolesti.
• Čaga utiče pozitivno na imunološki sistem i preko crijevne flore. Pokazalo se da ima vrlo pozitivan učinak i na crijevnu floru čiji disbalans se također navodi kao jedan od uzroka alergija i autoimunih oboljenja.

Čaga, Reishi, kao i neke druge gljive ali i biljke poput čorokota ili ginsenga djeluju na alergije putem kompleksa aktivnih supstanci, koje djeluju simultano i sinergistički putem više mehanizama. Upotreba prirodnih sredstava iz tradicionalne medicine u praksi nerijetko se pokazala kao učinkovitija u pogledu uzročnog terapiranja alergija od klasičnih farmaceutskih proizvoda koji baziraju uglavnom na jednoj izolovanoj aktivnoj supstanci i simptomatičnom terapiranju. 

Alergija je kompleksan proces i očigledno je da zahtijeva i kompleksan odgovor koji moderna tehnologija i farmacija trenunto ne mogu pružiti u smislu uzročnog terapiranja odnosno liječenja alergija. Iz tog razloga je u ovakvim slučajevima preporučljivo pokušati sanirati zdravstveni problem prirodnim metodama. Prirodu treba kapirati i kopirati (Schauberger). Oprez je bitan kod alergija koje potencijalno izazivaju anafilaktičke reakcije. Kod ovih alergija i najmanje koncentracije alergena mogu izazvati simptome opasne po život.

Dejstvo čage na kožu

Tradicionalno se čaga koristi za kožne bolesti kao što su akne ili neurodermitis ali i za staračke pjege. Uočeno je da se ekcem i psorijaza, kao i problemi sa zacjeljivanjem rana također mogu poboljšati uz pomoć čage. Zahvaljujući antioksidansima koji se nalaze u gljivi i kao i drugim sastojcima Čage, djeluje i na čišćenje, zaštitu i podmlađivanje kože. Iz spomenutih razloga se od čage pripravljaju kozmetički proizvodi, koji uglavnom pomažu kod nadražene kože, smanjenju crvenila i suhoće.

Za upotrebu u kozmetičke svrhe je gljiva Trud jedna od najčešće korištenih. Ova gljiva raste i na našem podneblju.

U studiji sa 50 učesnika posmatrano je poboljšano zdravlje kože nakon uzimanja čage 9 do 12 sedmica, što je dokazano kroz parametre koji su mjerili mekoću, gipkoću i vlagu kože. Druga studija je pokazala da melanin iz Čage djeluje kao čistač slobodnih radikala, što također može pomoći koži da duže izgleda mlado. Čaga pomaže pri obnovi i zaštiti ćelija, a zdravlje ćelija utiče na ukupnu biološku starost. Na kraju, ali ne i najmanje važno, čaga ima snažan učinak čišćenja na ljudski organizam. Tokom tretmana eliminiraju se toksini i time se jača cijeli organizam. Upale se potiskuju, a štetne klice neutraliziraju, što pozitivno utiče na kožu, koja vremenom postaje čistija i glatkija.

Čaga djeluje blagotvorno na crijevnu floru, koja je veoma bitna za regulaciju imunološkog sistema. U međuvremenu sve je jača evidencija da problemi sa probavnim sistemom stoje u direktnoj relaciji i sa zdravljem kože. Disbalans crijevne flore uzrokuje poremećaje u probavi odnosno apsorpciji, te samim time povećanoj količini nedovoljno probavljene hrane koja već u crijevima počinje proces trulenja i obrazovanja po organizam manje ili više toksičnih materija. Mnoge toksične materije se izlučuju (čiste) preko kože i dovode do iritacije kože.

Čaga za psorijazu

Jedna studija iz 1973. Godine pokazala je djelotvornost ekstrakta čage na psorijazu. 50 ispitanika je konzumiralo kašičicu ekstrakta čage tri puta dnevno, 20 do 30 minuta prije jela. Učesnici su podijeljeni u tri grupe: 24 ispitanika uzimalo je ekstrakt tri do šest mjeseci; 18 ispitanika  godinu dana, a 8 duže od dvije godine. Nakon tri mjeseca čaga je počela da pomaže, a nakon devet do dvanaest mjeseci njen učinak je bio najveći. Prema istraživačima, uzimanjem ekstrakta čage, 38 ispitanika je potpuno izliječeno, 8 je pokazalo poboljšanje, a kod 4 osobe čaga nije imala efekta. Prvo su nestali osipi na gornjem dijelu tijela, zatim oni na tjemenu, gornjim udovima, bokovima i potkoljenicama. Svi ispitanici su bez problema tolerisali uzimanje ekstrakta čage. Nedostatak ove studije je to što nije bila placebom kontrolirana, dvostruko slijepa studija. Dakle, nije bilo kontrolne grupe, iako se gotovo može isključiti mogućnost da je placebo efekat mogao izliječiti toliko ljudi od bolesti koja se smatrala neizlječivom.

Zaštita od upala

Upala je prirodni odgovor imunog sistema koji ima svrhu zaštite od infekcija i oboljenja. Međutim, dugotrajna upala prerasta u hroničnu i može izazvati niz oboljenja kao npr. bolesti srca i reumatoidni artritis, brojne vrste tumora, aterosklerozu, autoimune bolesti, pa čak i gojaznost. Kod ovih bolesti postoji neravnoteža između proupalnih i antiinflamatornih citokina. Kako studije na životinjama tako i one na ćelijskim kulturama pokazuju da čaga može smanjiti proizvodnju proupalnih citokina. Citokini su veoma bitni, jer privlače odgovarajuće imunološke ćelije na mjesto infekcije, ali je bitno da se povuku nakon što je patogen uspješno suzbijen. U suprotnom postoji opasnost od hronične upale. Preparati od Čage se u tom kontekstu uzimaju u obzir kao potencijalno sredstvo koje smanjuje rizik od hroničnih upala. Na primjer, istraživanja na štakorima koji su tokom sedam dana dobijali ekstrakt čage pokazala su da signifikantne protuupalne efekte. Ekstrakt Čage ima također i analgetičke efekte (efekte ublažavanja bolova). Protuupalna i analgetička svojstva Čage su posmatrana u radu “Park et al.” 2005. godine.

Čaga i dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 prvenstveno pogađa ljude sa prekomjernom težinom koji imaju inzulinsku rezistenciju. To znači da tjelesne stanice više ne reagiraju na inzulin i, unatoč dovoljnoj proizvodnji inzulina, više ne apsorbiraju glukozu (šećer) iz krvi. Time nivo šećera u krvi raste. Dugoročno povišen šećer može dovesti do oštećenja krvnih sudova, nerava i organa. Istraživanja su pokazala da čaga ima pozitivan učinak na inzulinsku rezistenciju. Pomaže u regulaciji aktivnosti enzima (niska aktivnost enzima inzulinskih receptora je karakteristika inzulinske rezistencije) i poboljšava osjetljivost na inzulin tako da je potrebno manje inzulina za snižavanje razine šećera u krvi. Istraživači su otkrili da su efekti na snižavanje šećera u krvi prožimaju putem  polisaharida sadržanih u Čagi. Čaga također ima pozitivan učinak na metabolizam glukoze u jetri, gdje se većina šećera koji se konzumira hranom pohranjuje u obliku glikogena i vraća se u krv kao glukoza kada nivo šećera u krvi padne. Njen regulacijski učinak na crijevnu floru je već spomenut. Poremećaj crijevne flore može biti jedan od uzroka ili okidača dijabetesa tipa 2. Na kraju, ali ne i najmanje važno, čaga doprinosi zaštiti i obnavljanju langerhansovih otočića, čije ćelije se nalaze se u pankreasu i proizvode inzulin.

Čagom protiv virusnih oboljenja

Antivirusni efekti su dokazani u studijama na životinjama i ćelijskim kulturama. Čaga je bila u stanju da inhibira RNK i DNK viruse, potisne infektivnost i spriječi viruse da uđu u ćelije. Prvi naučni dokazi o antiviralnom dejstvu Čage dolaze iz jednog naučnog rada (Kahlos et al. (1996)) u kojem je u ćelijskoj kulturi posmatrana skoro 100%tna inhibicija virusa influence tipa A i B.  U drugoj studiji (Shibnev et al. 2011) je posmatran signifikantan inhibirajući efekat tečnog ekstrakta gljive na hepatitis C virus. Budući da ima imunostimulirajući učinak, koristi se i za liječenje sindroma kroničnog umora (CFS). Uzrok ove bolesti je još uvijek nejasan, ali sve je više dokaza da su kronične virusne infekcije dijelom odgovorne za oboljenje. In vitro, odnosno u laboratorijskom eksperimentu, Čaga također inhibira viruse herpesa (uključujući Epstein Barr i citomegalovirus). Članak iz 2020. koji je posebno razmatrao bilje i gljive kao alternativni tretman za COVID-19 naglašava obećavajuće efekte čage. Čaga se već naširoko koristi u tradicionalnoj medicini u Aziji i nekim dijelovima Evrope kako bi olakšala disanje, jer gljiva pomaže u smanjenju upale u nazofarinksu. Posebno kod COVID-19, protuupalni učinak čage je važan kako bi se smanjio rizik od citokinske oluje (pretjerane imunološke reakcije).

Čaga kao doping

Čaga se u Rusiji intenzivno istražuje od 1950-ih. Između ostalog, istraživači su tražili ljekovite biljke koje povećavaju toleranciju na stres kod ljudi. Istraživanja su pokazala da gljiva čaga povećava fizičku i mentalnu sposobnost i smanjuje bol. Shodno tome vrhunski ruski sportisti i astronauti su uzimali čagu kao prirodni „doping agens“ i sredstvo koje povećava otpornost na stres. Ljekovita gljiva pomaže u rješavanju simptoma adrenalinskog umora, kao što su hronični umor, loš san i fizička slabost.

Na šta obratiti pažnju pri izboru preparata od Čage

Na tržištu ćete naći mnoštvo preparate koji sadrže Čagu. Cijene variraju od prosječnih do veoma visokih. Realno gledajući, preparati od čiste Čage ne mogu biti jeftini obzirom da je Čagu teško uzgojiti a divlju čagu niti je lako naći niti ubrati. Osim toga kvalitetna priprema i prerada gljive je  zahtjevna a i troškovi transporta (Čaga uglavnom dolazi iz skandinavskih zemalja ili Sibira) znatno utiču na cijenu. Kupovinom preparata u apoteci nemate garanciju kupovine kvalitetnog proizvoda ali je opet uveliko sigurnije nego spontana kupovina putem interneta ukoliko nemate mogućnost da provjerite kvalitet proizvoda. U nastavku nekoliko savjeta koji će vam olakšati izbor preparata od Čage.

Vrste preparata

Čaga se može uzimati u obliku praha, kapsula, čaja, dualnog ekstrakta ili tinkture. Najčešće se koristi u obliku čaja od komadića čage, što je ujedno i tradicionalni oblik primjene.

Ukoliko se radi o prašku ili kapsulama dobro bi bilo da se radi o Čagi koja je obrađena shellbroken metodom. Ovom metodom se gljiva melje i ujedno razbijaju ćelijski zidovi. Ćelijski zidovi gljive su inače najvećim dijelom sačinjeni od hitina koji je žilav i teško probavljiv za ljudski organizam. Ljudi posjeduju enzim hitinazu koji je u stanju razgraditi ćelijske zidove gljive ali obzirom da rijetko jedemo gljive nivo  hitinaze je relativno nizak što dodatno otežava probavu gljiva. Kod gljiva obrađenih shellbroken metodom su hitinski ćelijski zidovi “razbijeni” te se time osigurava lakša apsorpcija sastojaka gljive.

Kod tečnih ekstrakata su preporučljivi dualni ekstrakti. Radi se o vrsti ekstrakcije pri kojoj se skoro kompletan spektar sastojaka gljive ekstrahira. Kod vodenih ekstrakata primjera radi se pretežno ekstrahiraju tvari rastvorljive u vodi (hidrofilne tvari) a kod alkoholnih ekstrakata tvari rastvorljive u mastima (lipofilne tvari).  Dualni ekstrakti objedinjuju ove dvije vrste ekstrakcije. Svi ovi oblici preparata imaju svoje utemeljenje u tradicionalnoj medicini ili naučnim studijama. Svaka vrsta preparata ima svoje prednosti i nedostatke. Odabir vrste preparata je usko vezan za svrhu upotrebe odnosno za cilj koji želimo postići. Posavjetujte se sa stručnjacima po ovom pitanju.

Kvalitet gljive

Kvalitet gljive iz koje su pripravljani preparati je kriterij na koji najviše treba obratiti pažnju. Kultivirane gljive često se komercijalno uzgajaju na supstratima koji ni približno ne odgovaraju prirodnim uslovima pod kojim gljiva raste u prirodi, beru se nakon kratkog vremena (ne stvaraju se sklerocije) i kao takve prerađuju u prah. Osim toga temperaturni uslovi uzgoja Čage često ne odgovoaraju onim u hladnim predjelima Sjeverne Evrope. Iz tog razloga nije sigurno da li se aktivni sastojci uopšte i u kojoj količini nalaze u kultiviranoj gljivi i koliko dobra je njihova biološka raspoloživost. Postoje medicinske gljive koje se sasvim dobro daju uzgajati. Kod Čage to nije slučaj i preporučljivo je koristiti Čagu iz divlje kolekcije porijkla iz sjevernih, hladnih zemalja pooput Finske, Norveške, Sibira ili Kanade. Vodite također računa da dolazi iz (relativno) netaknute prirode, jer gljive imaju potencijal da pohranjuju toksine iz okoliša i radioaktivne elemente.

Prije kupovine tražite od proizvođača da vam dostavi bitne certifikate odnosno izjave o:

• porijeklu gljive (sjeverne, hladne zemlje i netaknuta priroda),
• vrsti uzgoja (BIO odnosno organski je najpoželjniji),
• vrsti supstrata na kojem se uzgaja ako se radi o kultiviranoj gljivi,
• načinu prerade gljive:
  • prašak (mljevenje shellbroken metodom je preporučljivo)
  • tečni ekstrakti (ekstrakti dobijeni metodom dualne ekstrakcije)
  • tinkture (tinkture dobijene iz shellbroken praška ili one pripremljene sa metodom ultrazvučnog tretmana gljiva)

Ne ustručavajte se kontaktirati proizvođača i pitati ga sve što vas interesuje.

Način upotrebe i doziranje

Doziranje i način primjene utiču na rezultate terapije. Ovo najbolje ilustruje nalaz da Čaga postiže bolji efekat u na potencijal srčanog ciklusa ako se dozira u manjim količinama. Povećavanjem iznad ustanovljene optimalne doze se smanjuje efekat. S druge strane kod tretmana probavnih organa se koriste mahom veće doze Čage. Kod upalnih procesa u području grla i ždrijela preporučuje se gurglanje čaja od Čage ili inhalacija. Dobri rezultati mućkanja čaja u ustima se navode i u slučaju parodontoze.

Obzirom da na tržištu ne postoje standardizovani preparati, preporuke za upotrebu se razlikuju od preparata do preparata. Zato je najvažnije obratiti pažnju na kvalitet proizvoda odnosno pouzdanost proizvođača, te se uvažiti uputstva za upotrebu naznačena na pakovanju. U optimalnom slučaju potražite savjet od stručnjaka (liječnika, mikoterapeuta i sl.) koji će vam dati detaljnija uputstva za upotrebu preparata od Čage prema vašim specifičnim potrebama.

Bilo da se radi o čaju, kapsulama, tinkturama ili dualnim ekstraktima, preporučljivo je početi s malim dozama čage koje se vremenom povećavaju dok ne dođete do preporučene dnevne doze. Ovo se uglavnom preporučuje da bi se probavni sistem navikao na gljivu te da bi se izbjeglo pretjerano naduvavanje koje se spominje kao jedino “neželjeno dejstvo” Čage.

Trajanje tretmana se proteže uglavnom od 2 do 6 mjeseci. U toku terapije sa Čagom preporučuje se obustavljanje ili maksimalno reduciranje konzuma mesnih proizvoda, pretjerano masnih jela, konzerviranih i dimljenih proizvoda.

Kako pripraviti čaj od Čage?

Osušena Čaga se obično melje u sitne komadiće. Što je gljiva finija samljevena to bolje njeni sastojci bivaju ekstrahirani u vodenom rastvoru. Preporuke za pripravak čaja od Čage su mnogobrojne. Primjera radi predlaže se kuhanje gljive u trajanju od 5 minuta do 1 sata, a količina gljive koja se koristi za pripravljanje čaja varira od 2-7 kašičica na litar vode.  Neke preporuke uključuju da se ista gljiva može više puta koristiti za pravljenje čaja, i to sve dok talog ne izgubi svoju karakterističnu tamno smeđu boju.

Jurgen Guthmann, autor opširne knjige o vitalnim gljivama pod nazivom  “Ljekovite gljive” preporučuje 2 načina pripreme čaja:

1. Jedna mala kašičica gljive se stavi u 250 ml vode (odnosno četiri kašičice na ca. 1L vode) i ostavi da stoji preko noći. Sljedeći dan se gljiva kuha na blagoj vatri 15-20 minuta. Nakon toga se čaj ocijedi i podijeljeno u toku dana pije. Količina čaja koji se pije ovisi o svrsi zbog koje se uzima čaj.
2. Prema drugoj preporuci čaj se ne kuha, jer bi kuhanje moglo negativno utjecati na sastojke sadržane u gljivi. Pri ovoj metodi se uzima isti omjer mljevene gljive i vode kao u prethodnom slučaju ali se ne izlaže temperaturi višoj od 50 stepeni celzija i također se gljiva prethodno ostavi u vodi preko noći.
   
   Autor navodi i ovu metodu pripravka iako sam preferira prvu.

Vjerovatno je, kao i kod većine stvari, najsigurnije naći zlatnu sredinu. Iz tog razloga bih preporučio da gljivu prelijete ključalom vodom (bez dodatnog kuhanja) i nakon toga nekoliko puta miješate čaj dok se voda ne ohladi. Gljivu ne morate uopšte cijediti. Čak štaviše preporučio bih da neposredno prije svakog sipanja u čašu, čaj promiješate kako bi se fina vlakna iz gljive pomiješala sa čajem.  Ova vlakna su dobra za probavu i crijevnu floru. Osim toga sadrže hitin koji stimuliše produkciju enzima “hitinaza” koja ima pozitivan efekat na imunološki sistem. Talog od čaja se može čuvati u frižideru 2-3 dana , te u manjoj količini (zavisno od toga kako ga probavni sistem podnosi) konzumirati u kombinaciji sa jogurtom. Cimet i med pomažu protiv gorkog okusa čaja.

Što se tiče količine čaja, neki naturopati preporučuju tri do osam šoljica dnevno, ako je moguće na prazan želudac ili prije jela. Specijalista za ishranu i gljivu Čaga, David Wolfe, preporučuje post pri kojem se ne jede ništa i ne pije ništa osim čaja od čage.

Nuspojave pri upotrebi Čage

Čaga nije otrovna i generalno se dobro podnosi, ali je potrebno ukazati i na potencijalne nuspojave. U tradicionalnoj narodnoj medicini se ne spominju nuspojave niti prekomjerna doza koja može štetno uticati na zdravlje. Nisu provedena randomizirana klinička ispitivanja na ljudima za procjenu sigurnosti čage, ali postoji evidencija iz eksperimenata na životinjama. Ruska naučnica Lazovskaya u pokusima na različitim životinjskim vrstama nije zapazila nuspojave čak ni pri veoma visokim dozama i pri višemječnoj upotrebi (5-6 mjeseci). Gljivu je dozirala u omjeru 1g po 1kg tjelesne težine. O sigurnosti upotrebe preparata Čage također svjedoče i nekolicina studija rađenih 50ih godina prošlog vijeka.

Čaga je bogata oksalatima (soli oksalne kiseline) i stoga se iz predostrožnosti spominje i moguće toksično djelovanje ako se konzumira u prekomjernoj količini, posebno kod ljudi s postojećim bubrežnim ili drugim ozbiljnim prethodnim bolestima. Vjerovatno se pri uobičajenom doziranju ne može doći na koncentraciju okasalata koja prouzrokuje štetne efekte, ali je iz mjera predostrožnosti bitno spomenuti i tu činjenicu. Postoji izvještaj o slučaju sa pacijentom koji je bio teško bolestan od raka jetre, mjesecima je uzimao 4 – 5 kašičica čage praha dnevno i na kraju patio od bolesti bubrega. Međutim, ova doza se nigdje u literaturi ne preporučuje i predstavlja predoziranje.

Prema jednoj analizi iz 2015. godine utvrđene su sljedeće vrijednosti oksalne kiseline gljive Chaga:

• Čaga iz Rusije: 3904 mg rastvorljivih oksalata po kilogramu suve materije
• Čaga iz Finske: 5340 mg rastvorljivih oksalata po kilogramu suve materije

Ako sada pretpostavimo sadržaj rastvorljivog oksalata od 4000 mg po kg suhe materije, onda bi to odgovaralo količini oksalne kiseline od 40 mg u 10 g osušenih komada čage. Poređenja radi: 3-4 g zelenog čaja daju u prosjeku 17 mg oksalne kiseline. Špinat sadrži 970 mg oksalne kiseline na 100 g, što ga čini daleko bogatijim oksalnom kiselinom od Čaga čaja. Sa 50 mg na 100 g, čak je i paradajz bogatiji oksalnom kiselinom od dnevne porcije Čaga čaja. Prema tome Čaga čaj ne spada u namirnice sa visokim sadržajem oksalne kiseline (sve namirnice sa više od 50 mg oksalne kiseline na 100 g), već u namirnice sa srednjim sadržajem oksalne kiseline (10 do 50 mg na 100g).

Laboratorijski testovi pokazuju da ljekovita gljiva ne sadrži alergene poput fruktoze, laktoze, proteina ili glutena. Takođe ne sadrži nikakve stimulanse kao što su kofein ili teobromin. Čaga se stoga dobro podnosi i može se uzimati i ujutro i uveče. Međutim, svi koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi trebaju biti oprezni kada uzimaju čagu. Također postoje naturopati koji ne preporučuju korištenje čage ako imate kronični kolitis ili bakterijsku upalu crijeva.

Nema istraživanja o sigurnosti čage za trudnice ili dojilje. Stoga je u ovom slučaju najsigurnije izbjegavati njenu upotrebu.

Moguće interakcije čage sa lijekovima

Zbog svojstava čage da snižavaju šećer u krvi, dijabetičari bi je trebali koristiti pod liječničkom nadzorom. Nadalje, istovremeno uzimanje ekstrakta čage i antikoagulansa pokazalo je da se mogu javiti sinergistički (međusobno pojačavajući) efekti. U ovim slučajevima, obratite se svom ljekaru prije uzimanja čage.

Postoje li druge medicinske gljive sa sličnim dejstvima?

Medicinske gljive djele mnoge zajedničke aktivne tvari poput beta glukana, vitamina B, vitamina D i dr. Iz tog razloga se kod mnogih i spektar blagotvornih dejstava preklapa. Zajedničko velikoj većini je njihovo imunostimulirajuće dejstvo, koje je po svoj prilici najvećim dijelom proteže upravo zahvaljujući beta glukanima i vitaminu D.

Napomena

Ovaj članak je napisan na osnovu stručne literature i znanja koje sam posjedovao u vrijeme pisanja članka. Tekst je namijenjen za informativne svrhe a ne za samoliječenje i ne zamjenjuje konsultaciju sa stručnjacima i posjetu Vašem liječniku.

PREPORUČENA LITERATURA

Chaga mushroom: a super-fungus with countless facets and untapped potential.
, Manful CF, Javed R, Galagedara LW, Cuss CW, Cheema M, Thomas R.
Front Pharmacol. 2023 Dec 5;14:1273786. doi: 10.3389/fphar.2023.1273786. eCollection 2023.

Recent Developments in Inonotus obliquus (Chaga mushroom) Polysaccharides: Isolation, Structural Characteristics, Biological Activities and Application.
Lu Y, Jia Y, Xue Z, Li N, Liu J, Chen H.
Polymers (Basel). 2021 Apr 29;13(9):1441. doi: 10.3390/polym13091441.

Medicinal Mushrooms: Their Bioactive Components, Nutritional Value and Application in Functional Food Production-A Review.
Łysakowska P, Sobota A, Wirkijowska A.
Molecules. 2023 Jul 14;28(14):5393. doi: 10.3390/molecules28145393.

Knjiga “Heilende Pilze”, autor Jürgen Guthmann

Knjiga “Chaga – Königin der Heilpilze”, autor David Wolfe

« Nazad