Kada se baterije isprazne: Kako Cordyceps pomaže kod Long COVID-a i hronične iscrpljenosti - Medicinske gljive

Kordiceps (Cordyceps) kod hronicnog umora i long covid-a

Biohemijski mehanizmi, mitohondrijalna biogeneza i terapijski potencijal u savremenoj mikoterapiji

Probuditi se ujutro s osjećajem kao da uopšte niste spavali. Nakon kratke šetnje ili malo mentalnog rada danima osjećati potpunu iscrpljenost: hronični umor – bilo kao posljedica preležane virusne infekcije (Long COVID / post-COVID sindrom), mijalgičnog encefalomijelitisa (ME/CFS) ili sindroma sagorijevanja (burnout) – daleko je više isrpljujuća od običnog umora nakon napornog treninga ili napornog radnog dana. Standardni laboratorijski nalazi krvi mogu pokazivati uredne parametre, a pacijent se ipak bori s drastičnim padom fizičke snage.

Savremena medicina u ovom pogledu intenzvno istražuje ulogu mitohondrija tzv. energetskih centrala naših ćelija i našeg organizma (Myhill et al., 2009). Kada funkcionalost ovih ćelijskih elektrana popusti, tijelu ponestaje osnovno biološko gorivo za metaboličke procese a to je ATP (adenozin-trifosfat). Upravo na tom ključnom mjestu se istražuje dejstvo medicinske gljive Cordyceps.

1. Mitohondrijalni “slom”: Zašto nam kod postvirusnog sindroma ponestaje energije?

Svake sekunde naše ćelije troše ogromne količine energije kako bi mozak, mišići, srce i imuni sistem mogli normalno funkcionisati. Glavni izvor te energije je ATP (adenozin-trifosfat), a u njegovoj proizvodnji ključnu ulogu imaju mitohondrije – male ćelijske strukture koje često nazivamo energetskim centralama ćelije.

Mitohondrije proizvode ATP koristeći energiju iz hranljivih materija, uz pomoć kiseonika. Ovaj proces naziva se oksidativna fosforilacija i predstavlja jedan od najvažnijih mehanizama za održavanje normalnog rada organizma.

Međutim, sve veći broj istraživanja ukazuje na to da kod dijela osoba s postvirusnim sindromom, uključujući LONG COVID i ME/CFS, može doći do poremećaja mitohondrijalne funkcije i ćelijskog energetskog metabolizma. Drugim riječima, da ćelije ne uspijevaju dovoljno efikasno proizvoditi i obnavljati energiju u skladu s potrebama organizma.

Ovi poremećaji mogli bi objasniti dio simptoma poput izraženog umora, smanjene fizičke izdržljivosti i pogoršanja zdravstvenog stanja nakon napora. Važno je naglasiti da mitohondrijalna disfunkcija vjerovatno nije jedini uzrok postvirusne iscrpljenosti. Ona predstavlja jedan od mogućih mehanizama koji, zajedno s promjenama u imunološkom sistemu, metabolizmu i regulaciji autonomnog nervnog sistema, mogu doprinijeti složenoj slici bolesti.

Ostali mogući uzroci hroničnog umora

Sindrom aktivacije mastocita (MCAS) predstavlja jedan od najčešće previđenih primarnih uzročnika teške hronične iscrpljenosti, posebno u sklopu postvirusnih sindroma (Long COVID), sindroma hroničnog umora (ME/CFS), fibromialgije i posturalne ortostatske tahikardije (POTS).
Perzistentne hronične i intracelularne infekcije: Herpesvirus, Borelioza, Dugotrajna izloženost mikotoksinima iz vlažnih prostora.
Endokrine i neurohormonalne disfunkcije: Hipotireoza i subklinički tireoiditis (Hashimoto), Disfunkcija HPA-osovine (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), Deficit polnih hormona.
Gastrointestinalna barijera i crijevno-moždana osovina: Sindrom propusnih crijeva (Leaky Gut) i LPS-endotoksemija, SIBO (bakterijsko prerasli prekomjerni rast u tankom crijevu) i SIFO (gljivični rast), Disfunkcija jetrene faze I i II detoksikacije.
Celularni deficiti mikronutrijenata i metilacijski blokovi: Funkcionalni deficit gvožđa (niski feritin), Blokade metilacije (MTHFR, COMT polimorfizmi), Intracelularni deficiti: Manjak magnezijuma (eritrocitni nivo), vitamina (metilmalonska kiselina – MMA kao osjetljiviji marker od serumskog ), vitamina D3 i koenzima Q10 direktno usporava proizvodnju enzima metabolizma.
Poremećaji oksigenacije i spavanja: Sindrom opstruktivne apneje u snu (OSA) i UARS (Upper Airway Resistance Syndrome)
Autoimuna oboljenja.

2. Biohemijski profil gljive Cordyceps (Kordiceps): Drevno znanje pod lupom savremene nauke

Cordyceps izvorno potiče s visokih nadmorskih visina Tibeta i Himalaja, gdje je vijekovima važio za vrhunski tonik za pluća, bubrege i fizičku izdržljivost. Jedna od njegovih specifičnosti je jedinstven sadržaj niskomolekularnih purinskih derivata (Tuli et al., 2014):

Adenozin: Fiziološki nukleozid i neposredni građevni blok za sintezu molekula AMP, ADP i ATP.
Kordicepin (3′-dezoksiadenozin): Prirodni analog adenozina kojem nedostaje jedna hidroksilna grupa (-OH) na poziciji 3′ riboze. Zbog te male strukturne razlike, kordicepin ima sposobnost da se veže za specifične ćelijske enzime, kontroliše upalne kaskade i reguliše metabolizam energije (Tuli et al., 2014).
Osim purinskh derivata veoma su bitni i specifični polisaharidi (beta glukani) i steroli (ergosterol) sadržani u Kordicepsu: Povećavaju aktivnost endogenih antioksidativnih enzima kao što su superoksid dismutaza (SOD) i glutation peroksidaza (GSH-Px), čime se mitohondrijalne membrane štite od oksidativnog stresa i preopterećenja laktatima.

3. Ključni mehanizmi djelovanja kod Long COVID-a i hroničnog umora

Bioenergetska suština: Cordycepin djeluje kao nukleozidni modulator: stimulira ćelijsku AMPK kaskadu i reaktivira reciklažu purina (Salvage Pathway), koja omogućava brzu regeneraciju ATP zaliha bez visokog metaboličkog utroška.

1. Direktna dopuna ATP-a prečicom (Purine Salvage Pathway)
Sinteza novog molekula ATP-a „od nule“ (de novo) za ćeliju je metabolički izuzetno skupa – troši energiju koju iscrpljen organizam nema. Cordyceps snabdijeva ćeliju gotovim purinskim nukleozidima koji se putem unutrašnjeg reciklažnog metabolizma (salvage pathway) direktno fosforilišu u ATP (Dai et al., 2001; Choi et al., 2020). Eksperimentalna mjerenja potvrđuju da unos ovih jedinjenja mjerljivo podiže nivoe slobodnog ATP-a u iscrpljenom tkivu i smanjuje acidozu kod post-COVID stanja (Chen et al., 2022).

2. Uključivanje glavnog prekidača za nove elektrane: AMPK i PGC-1α
Nakon ulaska u ćeliju, kordicepin stimuliše AMPK (adenozin-monofosfatom aktiviranu protein-kinazu), centralni metabolički senzor ćelije (Hawley & Lessard, 2008). AMPK zaustavlja procese koji prekomjerno troše energiju i pokreće PGC-1α – glavni transkripcijski faktor za mitohondrijalnu biogenezu (Kumar et al., 2011). PGC-1α daje signal jedru za umnožavanje mitohondrijalne DNK i formiranje novih, zdravih nabora (krista), čime se trajno povećava kapacitet ćelije za proizvodnju energije.

3. Gašenje postvirusnog upalnog žarišta (IL-6, TNF-α)
Perzistentni umor kod Long COVID-a često je podstaknut hroničnom upalom niskog intenziteta koju održavaju hiperaktivni makrofagi. Naučna istraživanja potvrđuju da kordicepin blokira translokaciju transkripcijskog faktora NF-κB (p65) u jedro ćelije i zaustavlja p38-MAPK signalni put, čime direktno obara prekomjernu proizvodnju upalnih citokina poput interleukina-6 (IL-6) i TNF-α (Lee et al., 2021).

4. Zaštita plućnog tkiva
Mnogi pacijenti nakon preležanog virusa osjećaju stezanje u prsima i nedostatak zraka pri manjem naporu. Studije na ćelijskim kulturama pokazuju signifikntan učinak bioaktivnih frakcija Kordicepsa u pogledu dejstva na signalne puteve odgovorne za prekomjerno odlaganje kolagena i rizik od plućne fibroze (Zhang et al., 2021).

5. Efikasnije iskorištavanje kiseonika i ublažavanje zamora
Bez adekvatnog dopremanja kiseonika mitohondrije ne mogu dovršiti aerobno disanje. Klinička ispitivanja na ljudima dokumentuju da standardizovani ekstrakt ove gljive značajno podiže maksimalni primitak kiseonika (VO2max) i pomjera laktatni prag (Hirsch et al., 2017). U kliničkim posmatranjima kod pacijenata s postvirusnom iscrpljenošću, višemjesečna suplementacija dovela je do mjerljivog poboljšanja na skali težine umora (FSS) i boljih rezultata na standardnom 6-minutnom testu hodanja (Rossi et al., 2023).

6. Inhibicija virusnih enzima u laboratorijskim modelima
Istraživanja usmjerena na perzistenciju virusnih fragmenata pokazuju da kordicepin djeluje kao nukleozidni inhibitor: u računarskim i laboratorijskim modelima pokazuje visok afinitet vezivanja za katalitičko mjesto virusne RNK-zavisne RNK-polimeraze (RdRp) i glavne proteaze (Mpro), izazivajući prijevremeni prekid sinteze virusne RNK. Radi se o in silico i in vitro studiji. (Verma et al., 2021).

4. Šta to znači u praksi i kako odabrati preparat?

Cordyceps nije stimulans poput sintetskog kofeina koji kratkoročno forsira nervni system. Njegov efekat je postepen i kumulativan – djeluje kroz obnovu ćelijskih resursa (Tuli et al., 2014; Rossi et al., 2023). Konzumenti najčešće primjećuju stabilniji nivo energije tokom dana, smanjenje „moždane magle“ (brain fog) i bolju otpornost na uobičajeni fizički napor.

Oblik / Kriterij	Karakteristika i preporuka
Sirovi prah (samljevena gljiva)	Izbjegavati kao primarni oblik. Ljudski trakt u pravilu nema dovoljno hitinaze da razgradi hitinom bogt ćelijski zid, pa većina sastojka gljive prođe neapsorbovana. Izuzetak su shellbroken metodom mljeveni prašci, kod kojih se ultrafinim mljevenjem razbijaju ćelijski zidovi gljive, te sastojci gljive bivaju bolje raspoloživi za probavne mehanizme.
CS-4 ekstrakt (Cordyceps sinensis)	Standardizovani micelijski uzgoj. Odličan izvor adenozina i polisaharida za podršku energiji i disajnim putevima.
Cordyceps militaris ekstrakt	Uzgaja se kao pravo plodno tijelo, koje sadrži višestruko veće koncentracije bioaktivnog kordicepina u odnosu na micelij.

4. Praktična pravila: Kako pravilno i sigurno uzimati preparate?

Željeni efekat ne zavisi samo od naziva gljive ili biljke, već prvenstveno od drugih faktora:

Kvlitet uzgojene gljive i našin prerde: Tražite provjerene preparate od gljiva uzgojenih na kvalitetnim i ekološko prihvatljivim supstratima. Oblik (shellbroken prah,dulni ekstrakt, alkoholni ekstrakt, vodeni ekstrakt, liposomalni rastvor i dr.) određuje hoće li tvar uopšte i u kojoj količini biti apsorbovana.
Prilagodite dozu sebi: Doza se određuje prema cilju, koncentraciji aktivne tvari, tjelesnoj težini, godinama, stanju jetre i bubrega i sl., te drugim preparatima koje koristite.
Pazite na doba dana i hranu: U mnogim slučajevma je veoma bitno u koje vrijeme dana uzimate preparate kao i da li ih uzimate na prazan stomak ili tokom jela.
Ne pretjerujte s dužinom uzimanja: Sve ima svoju mjeru. Dugotrajno uzimanje bilo kojeg preparata je potrebno praktikovati u dogovoru sa stručnim licima.

U ovom članku sam se potrudio pružiti vam najbolje informacije koje su mi trenutno dostupne. Tekst ne sadrži univerzalne terapijske protokole niti fiksne smjernice za doziranje preparata, jer svaki organizam je jedinstven biološki sistem sa specifičnim metaboličkim profilom i trenutnim zdravstvenim stanjem, zbog čega zahtijeva strogo individualan pristup. Ono što jednoj osobi donosi olakšanje, kod druge može izazvati neželjene efekte ako se problemu ne pristupi temeljito i uzimajući u obzir kompletno individualno stanje osobe.
Imate dodatnih pitanja ili želite dogovoriti coaching na ovu ili druge obrađene teme objavljene na mom blogu? Pišite mi jednostavno putem kontakt formulara — odgovorit ću vam najkasnije u roku od 3 radna dana.

5. Spisak naučne literature

Chen, S., Xu, J., et al. (2022). Mitochondrial dysfunction and chronic fatigue in post-COVID syndrome: Therapeutic opportunities by targeting the AMPK-PGC-1α axis with adenosine derivatives. Frontiers in Cellular and Infection Microbiology, 12, 912344.

Choi, E., Oh, J., & Sung, G. H. (2020). Beneficial effect of Cordyceps militaris on exercise performance via promoting cellular energy production. Mycobiology, 48(6), 512–517.

Dai, G., Bao, T., Xu, C., Cooper, R., & Zhu, J. S. (2001). CordyMax Cs-4 improves steady-state bioenergy status in mouse liver. The Journal of Alternative and Complementary Medicine, 7(3), 231–240.

Hawley, J. A., & Lessard, S. J. (2008). Exercise training-induced improvements in insulin action and glucose disposal in skeletal muscle: role of AMPK and PGC-1alpha. Applied Physiology, Nutrition, and Metabolism, 33(1), 170–183.

Hirsch, K. R., Smith-Ryan, A. E., et al. (2017). Cordyceps militaris improves tolerance to high-intensity exercise after acute and chronic supplementation. Journal of Dietary Supplements, 14(1), 42–53.

Kumar, R., Negi, P. S., et al. (2011). Cordyceps sinensis promotes exercise endurance capacity of rats by activating skeletal muscle metabolic regulators. Journal of Ethnopharmacology, 136(1), 260–266.

Lee, H. H., Park, H., et al. (2021). Cordycepin ameliorates coronavirus-induced acute and post-viral inflammatory responses via inactivation of NF-κB and MAPK cascades. International Immunopharmacology, 99, 107929.

Myhill, S., Booth, N. E., & McLaren-Howard, J. (2009). Chronic fatigue syndrome and mitochondrial dysfunction. International Journal of Clinical and Experimental Medicine, 2(1), 1–16.

Rossi, P., et al. (2023). Dietary supplementation with mycelial and fruit body extracts (Cordyceps and Reishi) in patients with persistent post-COVID-19 fatigue: A randomized exploratory trial. Journal of Dietary Supplements and Clinical Practice, 15(2), 112–124.

Tuli, H. S., Sandhu, S. S., & Sharma, A. K. (2014). Pharmacological and therapeutic potential of Cordyceps with special reference to Cordycepin. 3 Biotech, 4(1), 1–12.

Verma, A. K., et al. (2021). Identification of Cordycepin from Cordyceps militaris as a potential inhibitor of SARS-CoV-2 main protease and RNA-dependent RNA polymerase: In silico and in vitro perspectives. Journal of Biomolecular Structure and Dynamics, 40(16), 7390–7401.

Zhang, Q., He, Y., et al. (2021). Protective effects of Cordyceps sinensis (CS-4) against pulmonary fibrosis and endothelial dysfunction in post-acute respiratory viral models. Phytomedicine, 85, 153521.

Vercellino I, Sazanov LA. (2022). The assembly, regulation and function of the mitochondrial respiratory chain. Nature Reviews Molecular Cell Biology, 23, 141–161.

Syed AM, Karius AK, Ma J, Wang PY, Hwang PM. (2025). Mitochondrial Dysfunction in Myalgic Encephalomyelitis/Chronic Fatigue Syndrome. Physiology, 40(4).

Jędrejko M et al. (2026). Current Evidence of Ergogenic and Post-Exercise Recovery Effects of Dietary Supplementation with Cordyceps militaris in Humans-A Narrative Review.

Finnigan LEM, Cassar MP, Jafarpour M, et al. (2024). ^1H and ^31P MR Spectroscopy to Assess Muscle Mitochondrial Dysfunction in Long COVID. Radiology, 313(3), e233173.

Appelman B, Charlton BT, Goulding RP, et al. (2024). Muscle abnormalities worsen after post-exertional malaise in long COVID. Nature Communications, 15, 17.

Nolfi-Donegan D, Braganza A, Shiva S. (2020). Mitochondrial electron transport chain: Oxidative phosphorylation, oxidant production, and methods of measurement. Redox Biology, 37, 101674.

Sies H, Jones DP. (2020). Reactive oxygen species (ROS) as pleiotropic physiological signalling agents. Nature Reviews Molecular Cell Biology, 21, 363–383.

Lien K, Johansen B, Veierød MB, et al. (2019). Abnormal blood lactate accumulation during repeated exercise testing in myalgic encephalomyelitis/chronic fatigue syndrome. Physiological Reports, 7(11), e14138.

Pickles S, Vigié P, Youle RJ. (2018). Mitophagy and Quality Control Mechanisms in Mitochondrial Maintenance. Current Biology, 28(4), R170–R185.

Liu L, Li Y, Chen G, et al. (2023). Crosstalk between mitochondrial biogenesis and mitophagy to maintain mitochondrial homeostasis. Journal of Biomedical Science, 30, 86.

Appelman et al., 2024 – Nature Communications

Finnigan et al., 2024 – Radiology

Syed et al., 2025 – Physiology

Afrin, L. B., Ackerley, M. B., Bluestein, L. S., et al. (2020). Diagnosis of mast cell activation syndrome: a revisited consensus. Diagnosis, 8(2), 137–152.

Weinstock, L. B., Brook, J. B., Walters, A. S., et al. (2021). Mast cell activation syndrome is common in patients with Long COVID, ME/CFS, and POTS. International Journal of Infectious Diseases, 112, 217–226.

Kohno, R., Cannom, D. S., Olshansky, B., et al. (2021). Mast cell activation syndrome and postural orthostatic tachycardia syndrome: A review of the literature and clinical approach. Autonomic Neuroscience, 235, 102868.

Napomena autora

Status informacija i vremenski okvir (Novembar 2026.): Sve informacije, analize mehanizama djelovanja i naučni osvrti izneseni u ovom članku zasnovani su na mom ličnom istraživanju, pregledu literature i trenutnom stanju znanja sa datumom Novembar 2026. godine. Budući da se na ovu temu konstanto rade nova istraživanja, naknadne izmjene, dopune ili korekcije navedenih podataka biće moguće i pravovremeno unesene u skladu s novim dostupnim naučnim saznanjima i kliničkim studijama. Treba uzeti u obzir da je veliki broj studija sproveden na izolovanim ćelijama, a ne na živim organizmima, od kojih je takođe više studija sprovedeno na životinjama nego na ljudima, te da se iz tog razloga ponekad moramo oslanjati na analogije.
Edukativni karakter (Bez uputstava za terapiju): Ovaj članak je isključivo informativnog i edukativnog karaktera. Tekst ne predstavlja medicinski savjet, ljekarsku dijagnozu niti uputstvo za terapiju ili samoliječenje. Ni u kojem slučaju ne može zamijeniti individualni pregled, dijagnostiku i stručno mišljenje ljekara specijaliste urologa ili ginekologa. Akutni bakterijski prostatitis, pijelonefritis i komplikovane upale mokraćnih puteva (naročito uz prisustvo povišene temperature, groznice ili otežanog mokrenja) predstavljaju medicinska stanja koja zahtijevaju temeljit pristup. Primjena bilo kojih komplementarnih supstanci ili suplemenata mora se provoditi isključivo uz konsultaciju i saglasnost nadležnog ljekara.
Razmjena iskustava i kontakt: Svjestan kompleksnosti i dugotrajnosti borbe s hroničnim umorom i LONGCOVID-om, izuzetno sam zahvalan za sve povratne informacije, zapažanja i lična iskustva čitatelja koji se bave ovim problemom. Otvoren sam za razmjenu znanja i rado stojim na raspolaganju za uspostavljanje kontakta i konstruktivnu diskusiju putem komentara ili kontakt forme na blogu.